Mogu li jesti stojeći? Razumijevanje utjecaja na zdravlje

Brzinski zalogaj za kuhinjskim pultom, dovršavanje ručka dok šetate između sastanaka ili jedenje ravno s polica hladnjaka – zvuči poznato, zar ne? U kulturi opsjednutoj produktivnošću, sjedenje za obrok može se činiti gotovo popustljivim, unatoč tome što su nas naše majke učile da se jede sjedeći. Ipak, stajanje dok jedete može imati značajan utjecaj na vaše zdravlje, varijacije u probavi, šećeru u krvi, stresu i sitosti.

Stajanje ili sjedenje: Što je bolje?

Kako se svijet mijenja i postaje sve brži, sve je više onih koji se nalaze u situacijama kada jedu stojeći. Prema stručnjacima, to koliko ste svjesni dok jedete možda je važnije od samog položaja tijela. Rhiannon Lambert, vodeća britanska nutricionistica i autorica bestselera, ističe da “nema ničeg inherentno štetnog u jedenju stojeći”. Ona napominje da za mnoge ljude, jedenje u pokretu postaje svakodnevica.

Ona također ističe da “ono što je važnije je koliko ste svjesni dok jedete, koliko brzo jedete i odvraća li obrok vašu pažnju”. Simptomi nelagode obično se javljaju kada žurimo s obrocima ili jedemo bez razmišljanja, bez obzira na to jesmo li sjedili ili stajali.

Utjecaj na probavu

Mnogi se pitaju utječe li stajanje na probavu. Rhiannon objašnjava da “na probavu prvenstveno utječu čimbenici poput vrste hrane, žvakanja, veličine obroka, razine stresa i općeg zdravlja crijeva”. Dok stajanje može omogućiti nekim ljudima da se osjećaju ugodnije pri jelu, osobito onima koji pate od refluksa, to ne znači automatski da će svi imati koristi od jedenja uspravno.

Dok su neka istraživanja pokazala da jelo u uspravnom položaju može omogućiti brže pražnjenje želuca, još uvijek nema dokaza da stajanje samo po sebi značajno poboljšava proces probave.

Kako položaj utječe na unos hrane?

Jedan od ključnih aspekata u vezi s jedenjem stojeći jest brzina i količina hrane koju konzumiramo. Prehrambeni obrasci mogu se promijeniti prema položaju u kojem jedemo. Često naša svakodnevna okruženja podrazumijevaju brzu i sveobuhvatnu konzumaciju hrane dok smo stojeći, što može otežati prepoznavanje osjećaja gladi i sitosti.

Rhiannon naglašava: “Obroci se često jedu brže kada stojimo, što može otežati uočavanje signala sitosti.” Dok stajanje može potaknuti bržu konzumaciju, to ne znači nužno da morate prejedati. Naša individualna iskustva vrlo su različita.

Zbrka s kalorijama

Možda se čini da stajanje smanjuje unos kalorija, no istraživanja su pokazala da utjecaj položaja na unos kalorija nije tako jednostavan. Stajanje može dovesti do neformalnijih obroka gdje se jedu brže i uz dodatne aktivnosti, ali to ne znači da će svaki put rezultirati prejedanjem ili nižim unosom.

Rhiannon ističe da “brzina jedenja, ometanja i sastav obroka imaju veći utjecaj od samog držanja”, čime se naglašava važnost svjesnog jedenja bez obzira na položaj tijela.

Zaključak: Svijest je ključna

Na kraju, bez obzira na to jeste li sjeli ili stajali, najvažniji faktor ostaje vaša svjesnost o tome što jedete i koliko. U užurbanim danima, kada je teško usporiti i sjediti za stolom, važno je pokušati ostati svjestan svojih prehrambenih navika. Од vrata do vrata, u svakodnevnom životu, razvijanje svijesti o prehrani može pomoći u postizanju boljih rezultata za zdravlje, zapravo, čini se da je prosječna osoba sposobna jesti svjesno i stojeći, baš kao i sjedeći.