Prosvjed kroz bojkot: Potrošačke skupine u Hrvatskoj pozivaju na štrajk kupovine
U petak su potrošačke skupine diljem Hrvatske organizirale poziv na bojkot kupovine kao oblik prosvjeda protiv rastućih cijena hrane i stalne inflacije koja muči zemlju. Ovaj potez odražava nezadovoljstvo građana s aktualnom ekonomskom situacijom, a organizatori tvrde da je cilj istaknuti odgovornost trgovaca u stvaranju inflacijskog pritiska, koji je trenutno jedan od najviših u eurozoni.
Poziv na bojkot
Bojkot je postao sveprisutan na društvenim mrežama, a organizatori potiču građane da "tog dana ne kupuju ništa, apsolutno ništa". Takva mobilizacija građana može biti ključna, te se očekuje da bi čak i mali postotak sudjelovanja mogao značajno utjecati na maloprodajne lance. "Ako to učini 10 posto ljudi, to će biti veliki gubitak za maloprodajne lance", izjavili su organizatori kroz svoje online platforme.
Josip Kelemen iz Udruženja za zaštitu potrošača ECIP, koji je pokrenuo prosvjed, izrazio je zadovoljstvo snažnom podrškom građana koji su se već počeli javljati iz svih dijelova Hrvatske. Očekuje se da će bojkot izazvati veliki odaziv i potaknuti važne promjene u načinu poslovanja trgovaca.
Široka podrška
Ovaj prosvjed nije samo stvar lokalnih potrošačkih grupa; pridružili su mu se i oporbene stranke, sindikati, pa čak i neki slavne osobe, čime se dodatno naglašava ozbiljnost situacije. Vođa neovisnih sindikata Darija Hanzalek istaknuo je važnost slanja jasne poruke svima u lancu opskrbe, naglašavajući kako pohlepa ne bi trebala biti u suprotnosti s potrebama potrošača.
Ekonomski kontekst
Prema ekonomskim stručnjacima, iako bojkot može privući pažnju, njegov stvarni učinak mogao bi biti ograničen. Kritičari, poput poduzetnika Drazen Oreščanina iz Udruge glasa poduzetnika, nazivaju inicijativu "ludom", ističući da bi ekonomskih pritisak mogao ostati i dalje prisutan unatoč pokušajima građana. Inflacija koja trenutno pogađa Hrvatsku rezultat je kombinacije nekoliko faktora, uključujući slabi javni sektor, starenje populacije i pad broja stanovnika.
U prosincu 2023. godine, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,5 posto, što je daleko iznad europskog prosjeka od 2,4 posto. Ovo je rezultiralo dodatnim opterećenjima za većinu građana, s prosječnom neto plaćom od 1.366 eura u studenom, što naglašava sve veću poteškoću u održavanju životnog standarda.
Rastuće cijene nakon uvođenja eura
Osim općeg ekonomskog stanja, potrošačke skupine kontinuirano se žale da su cijene hrane i osnovnih potrepština rapidno porasle nakon što je Hrvatska uvela euro kao svoju službenu valutu u siječnju 2023. Ova promjena, koja je trebala olakšati poslovanje i trgovinu, zapravo je dovela do povisivanja cijena, što dodatno frustrira potrošače u zemlji.
Zakonski i društveni okviri
S obzirom na kompleksnu situaciju i povezanost između tržišnih sila i političkih odluka, bojkot kupovine se može vidjeti ne samo kao čin prosvjeda već i kao pokušaj da se vrati kontrola u ruke potrošača. Bez obzira na konačan ishod ових aktivnosti, namjera građana da se organiziraju i izraze svoje nezadovoljstvo otvara širu diskusiju o pravima potrošača i odgovornosti poslovnih subjekata u zemlji.
