Predizborna politička klima u Hrvatskoj: Zoran Milanović na udaru
S obzirom na predstojeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj, sve oči su uprte u trenutnog predsjednika Zorana Milanovića. Njegova otvorena kritika zapadne vojne potpore Ukrajini i stavovi prema vanjskoj politici vrlo su značajni za njegovu kampanju i bazu podrške. Ovo su izbori koji ne samo da obilježavaju politički pejzaž Hrvatske, već i utječu na njene međunarodne odnose.
Prvi krug izbora: Milanović vs. Primorac
U prvom krugu predsjedničkih izbora, održanom 29. prosinca, Zoran Milanović postigao je 49,7% glasova. Ovaj rezultat pokazuje njegovu gotovo suverenu dominaciju među kandidatima, ali ga nije doveo do izravne pobjede zbog nedovoljnog postotka glasova. Njegov protivnik, Dragan Primorac, kandidat kojeg podržava sadašnja vlada, osvojio je 19,6% glasova u toj utrci. Očigledno, Milanovićevi korijeni kao vođe Socijaldemokratske partije pružaju mu značajnu prednost, no suočava se i s izazovima koje Primorac predstavlja.
Milanović: Od premijera do predsjednika
Zoran Milanović, nekadašnji premijer Hrvatske od 2011. do 2016. godine, dugogodišnji je igrač na hrvatskoj političkoj sceni. Njegova karijera obilježena je opozicijom prema vladajućem HDZ-u, a sukob između njega i premijera Andreja Plenkovića postao je gotovo simboličan prikaz političkog sukoba u zemlji. Osim toga, Milanovićev prijedlog da se kandidira za premijera na parlamentarnim izborima bio je potez koji je iznenadio mnoge, a njegovo neuspjelo pokušavanje stvaranja parlamentarne većine samo je dodatno osnažilo njegovu poziciju kao predsjednika.
Dragan Primorac: Nova nada ili slab protivnik?
Dragan Primorac, nekadašnji pedijatar i sveučilišni profesor, pokušava se etablirati kao ujedinitelj i prozapadno orijentirana figura. Njegov povratak u politiku nakon dugog odsustva postavlja ga u izazovnu poziciju, s obzirom na to da je i dalje povezan s HDZ-om, strankom koja nosi određeni teret korupcije. Premda je svojom kampanjom nastojao zadržati nekonfliktan ton, suočava se s ozbiljnim preprekama s obzirom na nisku izlaznost birača koja svrha njegovih nastojanja čini upitnim.
Milanovićev pristup vanjskoj politici
Jedan od ključnih aspekata Milanovićeve politike je njegov stav prema sudjelovanju Hrvatske u globalnim sukobima. Njegova ideja o tome da bi Hrvatska trebala ostati udaljena od globalnih nesuglasica, unatoč članstvu u NATO-u i EU-u, privukla je različite reakcije. Osobito kontroverzan bio je njegov stav prema hrvatskim vojnicima u Ukrajini, gdje je inzistirao na tome da se ne šalju na bojište, što je izazvalo rasprave o vojnim angažmanima Hrvatske.
Izborna statistika i izlaznost
Izlaznost u prvom krugu izbora bila je 46%, što je najniže u posljednjih 15 godina. Ovaj podatak je indikativan za političko raspoloženje u zemlji i može imati dugoročne posljedice na bilo koji oblik vlasti koja bi mogla proizaći iz ovih izbora. Hrvatska se sa svojih 3,5 milijuna birača suočava s izazovima mobiliziranja podrške u kontekstu razočarenja u političke institucije.
Zaključak
Hrvatska se nalazi na prekretnici, gdje će ishod predsjedničkih izbora odrediti ne samo unutarnju, već i vanjsku političku dinamiku. Zoran Milanović i Dragan Primorac predstavljaju suprotstavljena viđenja budućnosti Hrvatske, dok se zemlja suočava s velikim političkim i društvenim pitanjima. U tom kontekstu, predizborna atmosfera svakako će oblikovati oblik i smjer politike u nadolazećim godinama.
