Nacionalni Bojkot Kupnje u Hrvatskoj: Prosvjed protiv Rasta Cijena
Uvod u Problem
Hrvatska se suočava s rastućom inflacijom i neprekidnim poskupljenjima hrane, što je dovelo do sve većeg nezadovoljstva među potrošačima. U petak su udruge potrošača diljem zemlje pokrenule inicijativu za nacionalni bojkot kupnje, pozivajući građane da se suprotstave rastućim troškovima života. Ova akcija nije samo lokalna, već odražava hitnu potrebu za promjenama na razini cijele ekonomije.
Razlozi za Bojkot
Prema riječima organizatora prosvjeda, cilj bojkota nije samo izraz nezadovoljstva, već i pritisak na trgovačke lance koje okrivljuju za porast inflacije. Hrvatska trenutno ima najvišu godišnju stopu inflacije u eurozoni, što dodatno frustrira potrošače. Organizatori pozivaju Hrvate da "taj dan ne kupuju ništa, apsolutno ništa", čime žele poslati jasnu poruku trgovcima da su cijene previše visoke.
Odjek Inicijative
Reakcija javnosti na ovu inicijativu je bila snažna. Josip Kelemen iz udruge za zaštitu potrošača ECIP ističe kako su dobili brojne poruke podrške iz cijele Hrvatske, što ukazuje na široku podršku među građanima. Bojkot su podržale i oporbene stranke, sindikati, kao i neke poznate ličnosti, čime je dodatno stvorena platforma za okupljanje nezadovoljstva.
Ekonomisti o Učinku
Međutim, dok potrošači i organizatori pozivaju na bojkot, neki ekonomski stručnjaci iznose skeptične komentare. Dražen Oreščanin, informatički poduzetnik, nazvao je ovu inicijativu "ludom". Prema ekonomistima, učinak bojkota mogao bi biti ograničen i teško bi bio dovoljan da potakne ozbiljne promjene u politici cijena, s obzirom na kompleksnost inflacijskog problema.
Kontekst Inflacije u Hrvatskoj
Inflacija u Hrvatskoj ima višeznačne uzroke. Stručnjaci ukazuju na prenapuhani javni sektor, visoku stopu PDV-a i demografske izazove poput starenja stanovništva. Zabrinjavajuće je što je inflacija već dosegnula 4,5 posto, dok je europski prosjek 2,4 posto. S obzirom na prosječnu neto plaću od 1366 eura, rast cijena dodatno opterećuje kućne budžete i povećava osjećaj nesigurnosti među građanima.
Povezanost s Uvedbom Eura
Jedan od ključnih faktora koji su potaknuli proteste je uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj u siječnju 2023. Mnoge udruge potrošača primijetile su da su cijene hrane i osnovnih potrepština konstantno rasle otkako je euro uveden, što je dodatno pogoršalo percepciju o visokim troškovima života.
Zaključak
Hrvatska se suočava s raznim izazovima u suočavanju s inflacijom i rastom cijena, a nacionalni bojkot kupnje predstavlja pokušaj da se skrene pažnja na te probleme. Iako je reakcija potrošača pozitivna, ostaje neizvjesno hoće li ova akcija uistinu imati značajan utjecaj na trgovačku politiku i gospodarsku stabilnost zemlje.
