Promjene u hrvatskom investicijskom pejzažu

Godinama je Hrvatska bila sinonim za ulaganje u nekretnine. Mnogi su sanjali o vlastitom apartmanu na obali ili stanu u Zagrebu, a vlasništvo nad nekretninom smatrano je ne samo financijskom stabilnošću nego i dijelom kulturne baštine. Međutim, recentni trendovi sugeriraju da se ovo uvjerenje počinje mijenjati, s naglaskom na alternativne oblike ulaganja.

Ulaganje u plemenite metale

Okrugli stol u Zagrebu pod nazivom “Očuvanje stvarne vrijednosti novca u izazovnim vremenima”, organiziran od strane Hrvatske gospodarske komore, okupio je brojne financijske stručnjake. Od njih se doznalo da hrvatski investitori sve više preusmjeravaju svoja ulaganja prema zlatu, plemenitim metalima, dionicama i kriptovalutama. Ove promjene ukazuju na to da ulaganja u nekretnine gube na popularnosti, što je potvrđeno povećanjem trgovine plemenitim metalima u zemlji. Vladimir Potočki, direktor investicijskog zlata u Auro Domus grupi, istaknuo je kako je zlato ponovo postalo sigurno utočište u vremenima inflacije i geopolitičkih neizvjesnosti.

Porast trgovine zlatom

Kao što je Potočki rekao, zlato je “sidro stabilnosti portfelja”, a trenutni trendovi pokazuju porast trgovine plemenitim metalima, sa 350 milijuna eura u 2024. godini na predviđenih 800 do 900 milijuna eura u 2025. godini. Cijena zlata također je dramatično porasla, s otprilike 30 na 140 eura po gramu u pet godina. Iako raste interes za zlato, više od 90% hrvatskih kućanstava i dalje prvenstveno ulaže u nekretnine, dok financijska imovina iznosi samo 3% njihovih ukupnih ulaganja, što daleko zaostaje za europskim prosjekom od 27%.

Financijska tržišta i digitalna imovina

Marko Bogdan, član uprave InterCapitala, opisao je financijska tržišta kao “najveći generator bogatstva u povijesti”. On ističe da su ulaganja danas pristupačnija nego ikada, omogućavajući pojedincima ulaz s iznosima već od 10 eura, čime nestaju tradicionalne prepreke za sudjelovanje. Mlađi investitori često biraju kriptovalute zbog potencijala za visoke povrate, dok stariji preferiraju tradicionalnije instrumente poput dionica. Ova generacijska razlika odražava širu promjenu u percepciji bogatstva i načinu na koji se ono gradi.

Tržište nekretnina usporava

U međuvremenu, tržište nekretnina pokazuje znakove usporavanja. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, naglasio je da su ulaganja u nekretnine pala, osobito među stranim kupcima. Očekuje se stabilizacija tržišta i prilagodba cijena nakon godina kontinuiranog rasta. Unatoč tome što hrvatski turistički sektor i dalje cvjeta, višestruki faktori poput rasta cijena, promjena kamatnih stopa i ekonomske neizvjesnosti utječu na ponašanje ulagača.

Kretanje kapitala i izbor ulaganja

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Komore, istaknuo je da ukupno bogatstvo Hrvatske raste, te da kućanstva imaju više sredstava za ulaganje nego prije. Međutim, ključno pitanje nije postoji li kapital, već kamo on teče. U zemlji gdje je vlasništvo nekretnine tradicionalno smatrano sigurnim, rastuća popularnost ulaganja u zlato, dionice i digitalne tokene sugerira da se hrvatska financijska kultura postupno razvija prema modernijim oblicima investiranja.