Nacionalni bojkot trgovina u Hrvatskoj: Prosvjed protiv rasta cijena hrane i inflacije

Uvod u prosvjed

1. siječnja 2023. godine obilježen je kao dan nacionalnog bojkota trgovine u Hrvatskoj, i to kao odgovor na rastuće cijene hrane i visoku inflaciju koja pritisne mnoge obitelji u ovoj balkanskoj zemlji. Ovaj prosvjed, potaknut od strane potrošačkih skupina, imao je za cilj ukazati na problematično stanje na tržištu i pozvati građane da se okupe u borbi protiv trgovaca koje smatraju odgovornima za ovaj ekonomski pritisak.

Što se dogodilo 24. siječnja?

Prema službenim podacima, prodaja u trgovinama pala je za nevjerojatnih 40% do 11 sati ujutro, usporedno s istim jutrom tjedan dana ranije. Ova drastična promjena pokazuje koliko je bojkot odjeknuo među potrošačima. Do sredine dana, promatranja iz središta Zagreba prikazivala su gotovo puste markete, dok su obično bili puni kupaca.

Simbolična poruka

Danko Horvat, barmen iz Zagreba, istaknuo je važnost ovog bojkota kao simbolične poruke trgovcima. "Prodavci neće biti financijski oštećeni, ali ovo je važna simbolična poruka da dizanje cijena treba prestati", rekao je Horvat. Ovim bojkotom, građani su želeli poručiti da su umorni od rasta cijena koji ne prati plaće i standard.

Odaziv potrošača i reakcije

Potrošačke udruge izrazile su zadovoljstvo odazivom javnosti na bojkot. I oporbene stranke i sindikati pridružili su se prosvjedu, a podršku su izrazile i javne ličnosti, pa čak i neki ministri.

Udruga za zaštitu potrošača "Halo" izjavila je da su šokirani razinom podrške koju je bojkot dobio. "Ljudi se osjećaju prevarenim", rekao je Josip Kelemen, ističući da su i imućniji građani izrazili nezadovoljstvo situacijom.

Utjecaj inflacije na gospodarstvo

Inflacija u Hrvatskoj dostiže visoke razine, a ekonomski stručnjaci ističu da je ona rezultat kombinacije nekoliko faktora: prenapuhanog javnog sektora, jednog od najviših stopa poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji, te starenja i smanjenja stanovništva. Ovi elementi pridonose rastu cijena, što dodatno opterećuje već ionako stresne financijske situacije mnogih građana.

Prema službenim podacima, godišnja stopa inflacije u prosincu 2022. iznosila je 4,5%, što je daleko iznad europskog prosjeka od 2,4%. U isto vrijeme, prosječna neto plaća za studeni 2022. bila je 1366 eura, ali se ta ponuda čini nedovoljnom u svjetlu rastućih troškova života.

Reakcije trgovaca i građana

Dok su trgovine diljem zemlje zabilježile pad prometa, mnogi su se občanstvo izrazili putem društvenih mreža, prikazujući prazne police i parkirna mjesta ispred svojih omiljenih trgovina. Ovaj vizualni prikaz bojkota dodatno je pojačao poruku koju su potrošači željeli osnažiti – oni su umorni od stanja tržišta i očekuju promjene.

Ključni uzroci inflacije

Mnogi ekonomisti tvrde da se inflacija dodatno pogoršava usvajanjem eura kao valute, što je stupilo na snagu u siječnju 2023. godine. Udruga potrošača često je ukazivala na probleme s cijenama koje su počele rasti još od tog trenutka, dajući legitimitet zabrinutostima građana.

Vizualni prikazi bojkota

Priložene fotografije i izvještaji prikazuju prazne trgovine i supermarkete, ilustrirajući snažan učinak prosvjeda. Na slikama možemo vidjeti parkirna mjesta koja su ostala prazna, što dodatno pojačava vizualizaciju ovog značajnog društvenog fenomena.

Zaključna razmišljanja

Dok se situacija u Hrvatskoj ne riješi, bojkot trgovina ostaje snažan podsjetnik na moć građanske angažiranosti. Uvijek je moguće da će prosvjedi i akcije građana donijeti promjene koje će utjecati na cijene i standard života. Hrvatska situacija svakako zaslužuje pažnju kako bi se razumjeli dublji uzroci inflacije i stanja na tržištu.