Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2025: Zoran Milanović vs. Dragan Primorac
Hrvatska je na pragu odlučujuće političke borbe koja će oblikovati njezinu budućnost. U drugom krugu predsjedničkih izbora, koji će se održati ovog vikenda, sudaraju se Zoran Milanović, trenutni predsjednik, i Dragan Primorac, kandidat vladajuće stranke Hrvatski demokratski savez (HDZ). Ova bitka nije samo političko natjecanje; ona postavlja pitanje o smjeru u kojem će Hrvatska krenuti u sljedećim godinama.
Anketna Prednost i Slogan
Zoran Milanović, kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), nastavlja se boriti pod sloganom "Predsjednik za predsjednika". Njegova je strategija bila uspješna, jer je u prvom krugu osvojio 49,09% glasova. Milanović, koji teži za ponovnim izborom, oslanja se na svoju dosadašnju politiku i uspjehe kako bi uvjerio birače da nastavi tečaj koji je postavio.
S druge strane, Dragan Primorac je u prvom krugu skupio 19,35% glasova, što je, prema nekim analitičarima, jedan od najslabijih rezultata koje je HDZ imao otkako je Hrvatska postala neovisna. Njegova kampanja, iako slabija u usporedbi s Milanovićem, nastoji privući onaj dio biračkog tijela koji traži promjenu.
Statistika i Biračka Prava
Na ovim izborima, Hrvatska ima 3.769.598 birača, od kojih je 3.607.900 dobilo glasačke listiće. U prvom krugu, 46,03% registriranih birača izašlo je na birališta, što sugerira djelomično zanimanje javnosti za izbore. Izbori će biti otvoreni od 7 do 19 sati, a očekivanja su da će izlaznost u drugom krugu biti veća, s obzirom na oštro natjecanje između dva kandidata.
Ostali Kandidati
Interesantno je napomenuti da su ostali kandidati u prvom krugu zajedno osvojili samo 10% glasova. Najbolji rezultat među njima ostvarila je neovisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić s 9,25%, dok je Ivana Kekin, predstavnica stranke Možemo!, dobila 8,89%. Ova situacija ukazuje na polarizaciju političke scene, gdje se dva glavna kandidata više ističu negoli sve ostale opcije.
Povijest Predsjednika Hrvatske
Ako Zoran Milanović uspije ponovno postati predsjednik, postat će treći političar koji je bio izabran za taj ured nakon stjecanja neovisnosti Hrvatske 1991. godine. Franjo Tuđman i Stjepan Mesić bili su do sada jedini predsjednici koji su uspjeli osvojiti dva uzastopna mandata. Njihove vladavine oblikovale su političku scenu Hrvatske, a sada se Milanović suočava s izazovom da povijest ponovi.
U razmatranju prošlih predsjednika, Ivo Josipović, koji je služio od 2010. do 2015., kao i Kolinda Grabar-Kitarović, koja je bila predsjednica od 2015. do 2020. godine, postavljaju dodatne izazove za Milanovićeve ambicije. Sve ovo ukazuje na to kako se Mesićeva i Tuđmanova ostavština nastavlja osjećati u suvremenoj hrvatskoj politici.
Uloga Birača
Jedno od ključnih pitanja koja se postavlja u ovom trenutku je: tko će birati? Predstojeći izbori su prilika za više od tri milijuna birača da oblikuju budućnost svoje zemlje. Ova mogućnost dolazi s odgovornošću jer ishod izbora može imati dugoročne posljedice na hrvatsku unutarnju i vanjsku politiku.
U svakom slučaju, ovogodišnji predsjednički izbori ne samo da će odrediti tko će biti na čelu Hrvatske, nego će također definirati odnose između stranaka, utjecati na političku dinamiku i postaviti temelje za buduće izazove i prilike. Da li će Milanović ponovo zadržati predsjedničku fotelju ili će Primorac unijeti promjene u hrvatsku politiku, ostaje nam za vidjeti u nedjelju navečer.
