Novi zakon o grobnicama u Hrvatskoj: promjene i reakcije
Uvod
Hrvatski parlament donio je 30. travnja 2025. godine novi zakon o grobnicama koji zabranjuje određene natpise i simbole na spomenicima. Ovaj zakon dijeli javnost, s vrlo jasnim reakcijama srpske zajednice i povjesničara, koji ističu kako bi njegovo provođenje moglo imati dalekosežne posljedice.
Što donosi novi zakon?
Prema zakonu, spomenici podignuti nakon svibnja 1990. s natpisima poput "na srpskom tlu" ili simbolima koje se smatraju proslavljanjem agresije protiv Hrvatske moraju biti uklonjeni. Ministarstvo za fizičko planiranje, izgradnju i državnu imovinu navelo je da će se o svakom spomeniku odlučiti u zasebnom administrativnom postupku. U uklanjanju će sudjelovati petočlano povjerenstvo čiji će članovi biti stručnjaci iz različitih područja.
Reakcije srpske zajednice
Srpska zajednica u Hrvatskoj izrazila je zabrinutost zbog potencijalnog zlostavljanja zakona u praksi. Milorad Pupovac, zastupnik iz Srpske demokratske stranke (SDSS), ukazao je na opasnost od stigmatizacije srpskih simbola i povijesti. On je naglasio kako osjećaj da se nastavlja s uklanjanjem srpskih spomenika predstavlja dodatnu bol i nepravednost prema zajednici koja je i sama pretrpjela mnogo tijekom Domovinskog rata.
Povjesničari o zakonu
Povjesničar Dragan Markovina smatra da je zakon nacionalistički motiviran i da ga donosi stranka koja se protivi srpskim simbolima. Markovina također naglašava kako se zakon ne bavi problemima povijesne revisionizma, koji, prema njemu, već egzistira u Hrvatskoj. U ovom kontekstu, ističe da bi se trebalo više fokusirati na simbole ustaške ideologije koji također postoje na grobovima.
Parlamentarna rasprava
Rasprava o zakonu u hrvatskom parlamentu bila je vrlo emotivna i podijeljena. Predstavnici Domovinskog pokreta izrazili su zadovoljstvo donošenjem zakona, dok su članovi SDSS-a ukazali na moguće opasnosti. Pupovac je govorio o tome kako ne bi trebali stvoriti "dojam da su Chetnici razbacani po Hrvatskoj", već se baviti pitanjima koja izazivaju podjele unutar društva.
Reakcije iz Srbije
Reakcije iz Srbije nisu izostale. Milica Đurđević Stamenkovski, ministar rada, zapošljavanja, veterana i socijalnih poslova, iznijela je stav da je zakon oblik legalizacije i dehumanizacije srpskih žrtava. Arno Gujon, direktor Ureda za javnu i kulturnu diplomaciju Srbije, također je prozvao zakon kao oblik srbofobije, naznačujući kako se njime ciljano uklanjaju spomenici posvećeni srpskim vojnicima i civilima.
Povijesni kontekst
Domovinski rat u Hrvatskoj trajao je od 1991. do 1995. godine, a recentna stradanja i progon Srba tijekom rata i nakon operacije Oluja i dalje izazivaju emotivne reakcije. Prema nekim izvorima, stotine tisuća Srba napustilo je Hrvatsku tijekom i nakon rata, a obilježavanje obljetnica operacije Oluja toliko je politički nabijen da predstavlja dan sjećanja za obje strane sukoba.
Zaključak
Novi zakon o grobnicama u Hrvatskoj sigurno će imati dugoročne posljedice na odnose među zajednicama. S jedne strane, postoji nastojanje da se očuvaju nacionalne vrijednosti, dok s druge strane stoji realnost o bolnim sjećanjima i identitetima koji su, bez obzira na sve, još uvijek prisutni u društvenoj strukturi Hrvatske.
Ova tema ostaje otvorena za daljnju raspravu i zahtijeva pažljivo promišljanje o budućnosti zajednica koje su pretrpjele tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji.
