Inteligencija pogrešaka: Istraživanje Prostorne Dizajnirane Učenja na Venecijanskom Biennalu
Inteligencija pogrešaka predstavlja hrvatski paviljon na 19. međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji. Ovaj umjetnički i istraživački projekt istražuje kako pogreške u prostornom dizajnu i politici mogu postati dragocjeni resursi za učenje te stvaranje novih svjetova.
Koncept Pogreške kao Izvora Učenja
Berba pogrešaka
Projekt se razvija iz koncepta “berbe pogrešaka”, koji služi kao obrazovni alat za dizajnere složenih sustava. Ovaj fleksibilan pristup omogućava ponovno konfiguriranje komponenti i procesa kako bi se prilagodili različitim kontekstima i ciljevima. Berba pogrešaka prepoznaje te pogreške kao izvore jedinstvenog uvida koji se mogu iskoristiti za unapređenje otpornosti na izazove s kojima se suočavamo.
Prijedlog za Novo Razumijevanje
U središtu Inteligencije pogrešaka leži prijedlog da svaki lokalitet nosi svoje specifične pogreške, koje su često univerzalne i pojavljuju se u raznim kontekstima. Projekt ukazuje na važnost sagledavanja pogrešaka kao potencijalnih resursa za kolektivnu korist, potičući preispitivanje postojećih normi i metoda dizajniranja.
Institut za pogreške
Tijekom Venecijanskog Biennala, Inteligencija pogrešaka će biti predstavljena kroz fizičku manifestaciju pod nazivom Institut za pogreške. Ova nomadska istraživačka institucija posvećena je istraživanju prostornih pogrešaka s ciljem postizanja kolektivnog dobra. Otvorena je za sve sudionike, od arhitekata i dizajnera do znanstvenika i ruralnih inovatora, koji imaju želju pridonijeti razumijevanju i inovativnom korištenju pogrešaka.
Komponente Projektne Manifestacije
Institut za pogreške pozdravlja posjetitelje u svojem mobilnom obliku, koji uključuje “repozitorij pogrešaka” i tri imaginarija. “Repozitorij pogrešaka” predstavlja analognu i digitalnu arhivu koja identificira i klasificira prostorne pogreške, obuhvaćajući tri glavne kategorije: proizvode, resurse i višak. Iako se fokusira na teritorij Hrvatske, zamišljen je kao otvorena platforma s međunarodnim dosegom.
Tri Imaginarija
Tri imaginarija unutar Instituta daju špekulativne dizajnerske odgovore na odabrane pojave iz različitih obitelji pogrešaka. “Zli proizvod” preispituje turističku infrastrukturu koristeći domišljatost ilegalnih naselja za odmor; “FreeZone resursa” istražuje napuštene prostore poput smeđih polja kao eksperimentalne zone za kolektivnu upotrebu; i “slojevi višak” koristi otpad kao materijal za stvaranje novog stambenog prostora koji je otporan na klimatske promjene. Ove alternativne pristupe arhitekturi i urbanom planiranju kritički se pozicioniraju u odnosu na konvencionalne prakse planiranja koje su često neinkluzivne.
Suradnici i Organizacija
Ovaj projekt podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a kustosica je Ida Križaj Leko. Izlagači uključuju Institut za pogreške i članove kao što su Ana Bojar, Jana Čulek, Marino Krsticic-Furić, Ana Tomiza, Iva Perunić, i Marko-Luka Zubčić. Organizaciju projekta preuzelo je Udruženje hrvatskog arhitekata (CAA).