Sezona zapošljavanja na hrvatskoj obali donositi će brojne prilike za mlade, a svake godine se studentima pruža prilika da radom tijekom ljetnih mjeseći steknu iskustvo, ali i dodatni novac. Ove godine, oglasi za sezonske poslove ponovno su zagušili društvene mreže, a studenti poput Ivice iz Zagreba odlučili su se prijaviti: “Nisam planirala ići na sezonu, ali pojavio se zanimljiv oglas i nisam mogla odoljeti,” otkriva ona.
Tržište sezonskih poslova
Prema službenim podacima, trenutno je na stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje aktivno više od 2.000 oglasa u kategoriji “Radnici u ugostiteljstvu i turizmu”. Poslodavci traže domaće i strane radnike, a ponuda poslova varira od kuhara, konobara, do pomoćnih radnika i turističkih animatora. Minimalna satnica za studente, koja iznosi 6,56 eura, često je samo polazište, jer u mnogim sektorima studenti mogu zarađivati znatno više.
Svega nekoliko eura razlike
Oglasi često nude satnice koje se kretati između minimalne plaće pa sve do 9 eura po satu za konobare. Na primjer, turistički animator može zaraditi nešto iznad minimalne plaće, ali s uključenim smještajem i obrokom. Istra pokazuje nešto bolje zarade za pomoćne kuhare, koji uglavnom zarađuju između 7 i 8 eura po satu, s time da neki poslodavci pokrivaju troškove puta.
Studentica Karla, koja ima iskustva s radom u istom objektu već nekoliko sezona, komentira: “Svake godine raste satnica, a za mene je važno biti blizu doma i raditi s ekipom koju poznajem.” Takva osobna povezanost i dosljednost često su prioriteti za studente, što olakšava odabir sezonskog posla.
Potražnja za radnicima
Premda sezonski posao može i nije uvijek visoko plaćen, ozbina potražnja za radnicima sada je veća nego ikada. Na milijune radnih mjesta u turizmu, osobito u hrvatskim turističkim središtima poput Dubrovnika i Splita, samo 15.000 njih zapošljavaju hrvatski državljani. Određeni poslodavci, s druge strane, nemaju dovoljno radne snage ni za minimalne poslove.
Međutim, postavlja se pitanje koliko su metode oglašavanje učinkovite. Prema istraživanju, čak 80% oglasa ne navodi konkretne iznose plaća, što može odbiti potencijalne kandidate. Oglasi često naglašavaju ‘natjecateljske’ plaće, što može zavarati kandidate u traženju povoljnijih uvjeta.
Izazovi i prikrivena plaća
S obzirom na predstojeće promjene prema direktivama EU o transparentnosti plaća, mnogi studenti se nadaju da će se poboljšati situacija. Novo pravilo nalaže da poslodavci moraju jasno označiti iznose plaća u oglasima. Ovo bi moglo znatno promijeniti dinamiku na tržištu rada, olakšavajući studentima i radnicima donošenje informiranih odluka.
Alternativna rješenja: rad u inozemstvu
Nekoliko studenata razmišljaju o sezonama izvan Hrvatske. Antonela, studentica ekonomije, dijeli svoje iskustvo rada u Austriji: “Financijski je bilo daleko bolje nego u Hrvatskoj. Ovdje je atmosfera ležernija, ali u Austriji sam imala 2.000 do 2.200 eura, što je izuzetno primamljivo.” Obrazovni put koji je omogućio rad u inozemstvu često uključuje poznavanje jezika kao nužnu stavku za povećanje plaće.
Osim Austrije, Njemačka postaje sve popularnija destinacija među studentima. Minimalna plaća u toj zemlji iznosi 13,9 eura neto, a ponude za poslove poput onih u skladištima ili dostavi, često prelaze 16 eura po satu. “Rad u inozemstvu bio je sjajan korak za moj razvoj,” dodaje Semir, student iz BiH, koji naglašava prednosti rada u drugim zemljama u odnosu na domaće tržište.
Na kraju, sve više studenata razmišlja o sudjelovanju u programima poput Work and Travel, koji ne samo da nude priliku za dodatnu zaradu, već uključuju i nezaboravna putovanja. Travel influencerica Marija Lovr uspoređuje potencijalne zarade: “Ovisno o broju poslova i mjestu stanovanja, zarada može doseći i 20.000 eura.” Ovakvi programi nude šansu za kulturnu razmjenu, što dodatno privlači mlade ljude diljem Hrvatske.
