Cijeli koridor 5C: Razvoj prometne infrastrukture u Bosni i Hercegovini

Cijeli sjeverni dio prometnog koridora 5C, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu od granice s Hrvatskom do Sarajeva, mogao bi biti završen do kraja 2026. godine, prema najavama iz operatora autocesta u vlasništvu Federacije BiH. Ovaj projekt predstavlja ključni strateški plan za unapređenje prometne povezanosti u regiji.

Što je Koridor 5C?

Koridor 5C je dio mreže europskih prometnih koridora, osmišljen za povezivanje Budimpešte s hrvatskom lukom Ploče. Njegova važnost leži u osiguravanju prometne veze između sjevera i juga te u lagodnijem prometu kroz srednju i jugoistočnu Europu. Dugačka 337 kilometara, dionica autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu predstavlja ključnu trasu za gospodarstvo i turizam, ali je njezina izgradnja, koja je započela 2001. godine, nailazila na brojne poteškoće.

Izazovi tijekom izgradnje

Iako je tijekom više od dva desetljeća završeno samo oko 140 kilometara, izgradnja Koridora 5C bila je pogođena organizacijskim poteškoćama, kašnjenjima, povećanjem troškova i sumnjama u korupciju. Prema izvještajima sarajevskog dnevnika Dnevni avaz, trenutna uprava poduzeća za autoceste nalazi se pod istragom Ureda europskog javnog tužitelja, što dodatno ilustrira poteškoće s kojima se suočava projekt.

Planovi za budućnost

Trenutna uprava autocesta najavila je planove za završetak svih dionica autoceste koje su u izgradnji do kraja 2026. godine. To bi omogućilo nesmetano putovanje autocestom od Bradine, smještene približno na pola puta između Sarajeva i Konjica, do graničnog prijelaza Svilaj s Hrvatskom.

Osim toga, prema preliminarnim podacima, tvrtka je u 2025. godini investirala gotovo 858,5 milijuna maraka u razvoj Koridora 5C, uključujući brze ceste unutar Federacije i povezane projekte. U 2026. godini planira se dodatnih 1,206 milijardi maraka ulaganja, s naglaskom na izgradnju autocesta i brzih cesta, kao i tehnički nadzor.

Trenutni radovi i investicije

Danas je u tijeku izgradnja na sedam lokacija duž bosanskohercegovačke dionice Koridora 5C, čija je ukupna vrijednost veća od 1,92 milijarde maraka. Uz to, planira se izgradnja četiri dionice brze ceste ukupne vrijednosti 424,8 milijuna maraka. Ove investicije su ključne za unapređenje prometne infrastrukture u zemlji.

Tehnički izazovi

Završetak cijele autoceste, uključujući dionicu južne Hercegovine, trajat će duže nego očekivano. Dionica od Mostara prema hrvatskoj granici, kao i prema Jadranskom moru, posebno je zahtjevna zbog planinskog terena. Planira se izgradnja tunela ispod planinskog lanca Prenj, dugačkog nešto više od deset kilometara, što bi značajno skratilo vrijeme putovanja između Sarajeva i Mostara. Optimalni rok izgradnje tunela procjenjuje se na šest godina, ali radovi na ovom projektu još uvijek nisu započeli.

Hrvatska strana Koridora 5C

Hrvatski dio infrastrukture oko Koridora 5C izgrađen je između 2005. i 2025. godine. Autocesta Osijek–Beli Manastir otvorena je 2022., dok je posljednjih pet kilometara do granice s Mađarskom svečano puštena u promet 6. listopada 2025. godine. Most Svilaj, koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, dovršen je 2021. godine.

Na mađarskoj strani, autocesta M6 već je stigla do hrvatske granice, čime je osigurana nesmetana prometna veza između Budimpešte i Osijeka, što dodatno podupire razvoj cijelog prometnog koridora.

Zaključna razmatranja

Razvoj Koridora 5C u Bosni i Hercegovini ima ogroman potencijal za poboljšanje regionalne infrastrukture i jačanje ekonomskih veza unutar europske mreže. Uz predviđene investicije i planove za unapređenje, prometna povezanost ovog dijela Balkana mogla bi značajno napredovati u narednim godinama, čime bi se otvorila nova vrata za gospodarski razvoj i turističke potencijale.