Suradnja u obrani: Trilateralna deklaracija Hrvatske, Albanije i Kosova
18. ožujka 2025. godine, Albanija, Hrvatska i Kosovo potpisali su važnu deklaraciju o vojnoj suradnji u Tirani. Ovaj dokument je izazvao brojne reakcije, posebno među srpskim dužnosnicima koji su ga doživjeli kao prijetnju teritorijalnom integritetu i regionalnoj stabilnosti Srbije. Glavni cilj deklaracije je jačanje vojnih kapaciteta triju zemalja kroz suradnju u industriji obrane, vojnim vježbama, te borbi protiv hibridnih prijetnji.
Unapređenje sigurnosti i sprječavanje prijetnji
U svom govoru prilikom potpisivanja, albanski ministar obrane Pirro Vengu istaknuo je važnost suradnje u suočavanju s současnim sigurnosnim izazovima. Naglasio je kako sve tri države dijele zajedničku procjenu prijetnji u krhkom sigurnosnom okruženju. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić također je istaknuo cilj jačanja političke i vojne suradnje, a istaknuo je i potporu Kosovu i Albaniji na njihovom euroatlantskom putu.
Reakcija Srbije i mišljenja stručnjaka
Reakcija srpskih vlasti bila je brza i oštra. Srpski ministar obrane Bratislav Gašić nazvao je potpisivanje ovog memoranduma “provokativnim potezom”, dok je ministarstvo vanjskih poslova Srbije zatražilo objašnjenje od Hrvatske i Albanije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je također izrazio zabrinutost, tvrdeći da je ovaj memoranduma kršenje postojećih sporazuma o kontroli naoružanja u regiji.
Stavovi stručnjaka o vojnom savezu
Komentirajući situaciju, bivša srpska veleposlanica Branka Latinović ističe da se najnovija deklaracija ne može izjednačiti sa sporazumima o kontroli oružja, naglašavajući kako je riječ o političkom dokumentu. Dodala je također kako ovo pojačava veze između Kosova i NATO-a. Druga stručnjakinja, Adelina Hasani, izjavila je da memorandumu nije namjera prijetiti nekome, već poslati poruku onima koji bi mogli destabilizirati regiju, ukazujući na trenutne geopolitičke nesigurnosti uslijed međunarodnih prilika, posebice ruskog utjecaja.
Značaj deklaracije za regionalnu suradnju
Albert Rakipi, predsjednik Albanskog instituta za međunarodne studije, opisuje sporazum kao strateški značajan korak prema poboljšanju regionalne suradnje i otpornosti. Unatoč tome što deklaracija nije pravno obvezujuća, naglašava političku i simboličku težinu sporazuma koji odražava želju triju zemalja za suradnjom u rješavanju sigurnosnih izazova. Stručnjaci smatraju da je ovaj potez pravovremen reakcija na rusku agresiju u Ukrajini i druge destabilizirajuće utjecaje u regiji.
Zaključak koji se ne nudi
Prilagodbom reagiranju Srbije na deklaraciju, stratezi smatraju da je važno da Srbija ne doživljava suradnju triju zemalja kao prijetnju, već kao priliku za postizanje stabilnosti u regiji. Umjesto toga, povratne informacije iz Beograda odražavaju strah od gubitka regionalnog utjecaja. Razvoj tog saveza može pridonijeti ne samo vojnoj suradnji, već i jačanju političkih i gospodarskih veza među zemljama jugoistočne Europe.