Hrvatska i Kriptovalute: Pregled Zakonskog Okvira 2025.

Hrvatska se suočava s izazovima i prilikama u svijetu kriptovaluta. Godina 2025. donosi relativnu ravnotežu između prihvaćanja inovacija i jasnih pravila koja reguliraju ovo brzo rastuće tržište. Ovaj članak će istražiti trenutno stanje, povijesni kontekst, regulatorni okvir, i izazove s kojima se Hrvatska suočava u okviru kriptovaluta.

Povijesni kontekst

Regulacija kriptovaluta u Hrvatskoj razvijala se tijekom vremena, uslijed globalnih trendova i lokalnih financijskih potreba. Hrvatska je polako prilagođavala zakonodavstvo kako bi osigurala zaštitu investitora i minimizirala rizike povezane s digitalnom imovinom.

Ključne prekretnice

• 2017: Hrvatska narodna banka (HNB) proglasila je kriptovalute nelegalnima.
• 2021: Uvedeni su propisi o sprječavanju pranja novca (AML) za pružatelje virtualne imovine.
• 2023: Uveden je porez na kapitalnu dobit u iznosu od 12% prilikom konverzije kriptovaluta u fiat novac.
• 2025: Hanfa registracija postaje obvezna za kripto razmjene, dok ne postoje specifične kripto licence.

Regulatorni okvir

Ključna regulatorna tijela

1. Hrvatska narodna banka (HNB): Postavlja monetarnu politiku i ne priznaje kriptovalute kao legalni tender.
2. HANFA (Hrvatska nadzorna agencija za financijske usluge): Odgovorna je za registraciju kripto tvrtki u skladu s AML propisima.

Ključna pravila na snazi

• Banke ne mogu obraditi kripto plaćanja, prema politici HNB-a.
• Obavezna je provjera identiteta kupaca za sve transakcije.
• Sumnjive aktivnosti moraju se prijaviti odmah.
• Ne postoje unaprijed postavljena ograničenja transakcija, ali veće transakcije podliježu pažljivom nadzoru.

Kripto politike Hrvatske

1. Pozicioniranje na tržištu

• Pravni status: Kriptovalute se smatraju oporezivom imovinom prema Zakonu o financijskoj imovini.
• Usklađivanje s EU: Hrvatska se priprema za punu usklađenost s tržištima u regulaciji kripto-imovine do kraja 2026. godine.
• Tržišna vizija: Vlada naglašava regulirani rast kriptovaluta, dok izbjegava stvaranje fokusiranih središta.

2. Fiskalni pristup

• Ulagači u maloprodaji:
  • 12% poreza na kapitalnu dobit.
  • 2500 eura godišnje neoporezivog prihoda za privatne trgovce.
• Tvrtke:
  • 18% poreza na dobit na kripto profit, bez potvrđenog obračuna transakcija.
• Rudari:
  • Oporezivanje kao standardni poslovni dohodak (10-30%).
  • Nema posebnih poreza na energiju od 2025.

3. Podrška za inovaciju

• Regulatorni sanduk: Predloženi program testiranja u Split Tech Parku čeka odobrenje proračuna do 2026.
• Inicijative talenta: Potencijalne stipendije za obrazovanje u području blockchain tehnologije (još nije financirano).
• Infrastruktura: Trenutno se održavaju javne konzultacije za moguća rješenja koja podržava država.

Hrvatski pristup kripto inovaciji

Zagreb postaje rasteće središte za FINTECH startupe, uključujući blockchain rješenja. U turističkoj industriji, hoteli i restorani prihvaćaju kriptovalute putem obrađivača plaćanja, ciljajući na strance. Oporezivanje povrata od ulaganja promovira inovatore i poduzetnike, dok se i dalje pridržava pravila AML propisa.

Glavne prepreke i brige

Regulatorni izazovi

Hrvatska se suočava s tri glavna izazova:

1. Praznine u regulaciji: Nedostatak jasnoće oko DeFi, NFT-ova i stablecoins stvara pravnu nesigurnost.
2. Bankarske prepreke: Mnoge institucije blokiraju kripto transakcije, otežavajući pristup tržištu.
3. Usklađenost s EU: Potpuna implementacija pravila do 2026. donosi velike promjene.

Ove prepreke zahtijevaju pažljivu analizu kako bi se osigurao održiv rast sektora.

Ažuriranja ključnih pravila i buduće mogućnosti

Što se sada događa

• Hanfa pojačava praćenje kripto kompanija.
• Raspravlja se o mogućem smanjenju kripto poreza s 12% na 10%.

Što slijedi

• 2026: Uvođenje novih pravila EU-a donijet će standardizirane licence za kripto tvrtke.
• Digitalni novac: HNB testira digitalni euro kao potencijalnu alternativu.
• Pojačanje turizma: Očekuje se da će više hotela i trgovina početi prihvaćati kriptovalute.

Česta pitanja

1. Je li kriptovaluta legalna u Hrvatskoj?

Da, kriptovalute se mogu posjedovati i trgovati, ali nisu legalni tender.

2. Moram li plaćati porez na kripto profit?

Da, primjenjuje se 12% poreza na kapitalnu dobit prilikom konverzije kriptovaluta u fiat novac.

3. Je li kripto industrija regulirana u Hrvatskoj?

Da, sve kripto razmjene moraju biti registrirane u Hanfi, uz poštivanje propisa o pranju novca.

4. Mogu li tvrtke osim sebe primiti kripto plaćanja?

Nije ilegalno, ali postoje pravne nesigurnosti oko takvih transakcija.

5. Koje su kazne za neregistrirane kripto institucije?

Neregistrirane institucije suočavaju se s visokim novčanim kaznama i mogu biti prisiljene obustaviti operacije.

6. Koji su zahtjevi za prijavljivanje kripto transakcija?

Razmjene su obvezne prijaviti sumnjive transakcije. Pojedinci trebaju prijaviti svoje udjele i dobit tijekom godišnjih prijava poreza.

7. Kako je režim oporezivanja za kriptovalute u Hrvatskoj?

Povrat od ulaganja oporezuje se prema općim stopama poreza na dohodak, a ne kao kapitalna dobit.

8. Hoće li Hrvatska jednog dana uvesti digitalni euro?

HNB sudjeluje u istraživanju digitalnog eura, ali trenutačno nema konkretnih planova za implementaciju.

9. Odbijaju li banke bilo kakve kripto transakcije?

Da, mnoge banke u Hrvatskoj blokiraju kripto transakcije zbog rizika.

10. Jesu li NFT-ovi i DeFi platforme regulirane?

Trenutno nema specifičnih propisa za NFT-ove i DeFi, što stvara pravnu sivu zonu.