Angelina Sickora, voditeljica kliničke prehrane u Penn State Health St. Joseph Medical Center, razgovara s pacijenticom Kim Hayes iz Kemptona o prehrambenim smjernicama.
U 2026. godini Ministarstvo poljoprivrede SAD-a donijelo je nove prehrambene smjernice koje donose brojne promjene u načinu na koji razmišljamo o prehrani. Ova nova prehrambena piramida, koja naglašava visoke unose proteina, može na prvi pogled djelovati kao revolucija. Međutim, registrirani dijetetičari, poput dr. Susan Veldheer, naglašavaju da su osnovne smjernice ostale slične onima koje je predstavio autor Michael Pollan u svojoj poznatoj knjizi “Pravila prehrane”: “Jedite hranu. Ne previše. Uglavnom biljke.”
Promjene u preporukama za unos proteina
Preporuke za dnevni unos proteina povećane su s 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine na 1,2-1,6 grama. I dalje se održava fokus na smanjenju zasićenih masti na 10% dnevnih kalorija, dok se potiče konzumacija najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, uz savjet da se žitarice ograniče na dvije do četiri porcije, pri čemu se naglašava važnost cjelovitih žitarica.
Povećanje unosa proteina i smanjenje zasićenih masti
Jedan od ključnih aspekata novih smjernica je preporuka za povećanje unosa proteina uz minimiziranje zasićenih masti. Dr. Veldheer ističe da je ključno izabrati mršavije ili biljne izvore proteina, osobito za one koji se brinu za zdravlje srca ili pokušavaju izgubiti težinu. “Amerikanci već unose više zasićenih masti nego što je preporučeno”, kaže ona, naglašavajući važnost pronalaska alternativnih izvora proteina, kao što su grah, leća i orašasti plodovi.
Koliko nam proteina zaista treba?
Angelina Sickora, klinička nutricionistica, ističe da su smjernice samo okvir i da individualne potrebe za proteinima variraju s obzirom na dob, zdravstveno stanje i specifične okolnosti. “Ono što djeluje za jednu osobu ne mora nužno odgovarati drugoj”, objašnjava ona, naglašavajući važnost konzultacija sa stručnjacima za prehranu radi personaliziranih preporuka.
Izvori proteina
Protein se može pronaći u raznim namirnicama, uključujući cjelovite žitarice, grah, povrće i mliječne proizvode. “Meso ne mora biti jedini izvor proteina”, naglašava dr. Veldheer. “Kombinacija biljnih i životinjskih izvora može zadovoljiti sve aminokiseline koje su tijelu potrebne.” Biljke, poput kvinoje i soje, nude visoke proteine uz dodatne nutrijente koji su korisni za zdravlje.
Vlakna: Neophodna protuteža proteinima
Dok se mnogo razgovara o proteinima, vlakna ne smiju biti zapostavljena. Sickora naglašava kako su vlakna ključna za zdravlje probavnog sustava. Većina Amerikanaca ne unosi dovoljno vlakana, što može dovesti do raznih zdravstvenih problema. “Sva biljna hrana sadrži vlakna, stoga je ključno usredotočiti se na cjelovite namirnice”, dodaje Veldheer, potičući potrošače da biraju cijele verzije hrane umjesto prerađenih.
Kupovina u skladu s novom piramidom
Kada kupujete hranu, preporučljivo je kretati se prema perimetru supermarketa, gdje se nalaze svježe namirnice poput voća, povrća, mesa i mliječnih proizvoda. U središnjem dijelu trgovine potražite minimalno prerađene proizvode, kao što su cjelovite žitarice i maslinovo ulje. Ovaj pristup pomaže osigurati da vaša prehrana bude uravnotežena i bazirana na zdravim, cjelovitim namirnicama.
Naučite o obrazovanju o prehrani u Penn State Healthu.
Medicinska minuta je tjedni pregled zdravstvenih vijesti koji proizvodi Penn State Health, pružajući stručnost nastavnika, liječnika i osoblja kako bi ponudio relevatne informacije o zdravlju svakodnevnoj publici.
