BUĐENJE: Lee So-Yeon i Revolucija u Modnom Konzumerizmu
Odrastajući u kulturi koja slavi brzu modu, Lee So-Yeon bila je poznati shopholic, svakodnevno kupujući nova odijela za posao i društvena okupljanja. No, sve se promijenilo kada je jednog dana uočila zimski kaput po cijeni od samo 1,50 dolara u H&M trgovini. Ta cijena ju je navela na razmišljanje o cijenama i kvaliteti odjeće te o ljudskim i ekološkim troškovima koji su iza svega toga.
Epifanija u Trgovini
Lee je, radeći u prodaji, iskusila direktno kako funkcionira sustav brze mode. Prije nego što je odlučila promijeniti svoj životni stil, dnevno je kupovala novu odjeću, često trošeći novac na komade koji su koštali manje od dolara. Tako je počela istraživati koliko je daleko industrija spremna ići kako bi smanjila troškove. Ono što je otkrila bilo je šokantno: žene koje šivaju odjeću za globalne brendove plaćaju se minimalno, a proizvodni procesi često predstavljaju značajan rizik za okoliš.
Odluka da se Preokrene
Nakon ove epifanije, Lee je odlučila prestati kupovati bilo koju novu odjeću. Unatoč tom teškom izboru, počela je razvijati puno kompaktniji ormar, koji se danas sastoji prvenstveno od rabljenih komada koje je dobila od prijatelja i obitelji. Čak je i vintage kožnu jaknu koja je pripadala njenoj majci, pretvorila u omiljeni komad. Za nju, svaki predmet ima svoju jedinstvenu priču, u suprotnosti s brzim modnim komadima koji su često dizajnirani da traju samo nekoliko nošenja.
Zajednica i Održivo Modno Trgovanje
Lee ne ostaje pasivna; ona organizira zamjenske događaje s prijateljima i obitelji, potičući zajednicu na promišljanje o odjeći i njenoj vrijednosti. Osim toga, napisala je knjigu kako bi širila ideje o održivosti i vrednovanju "priče koja stoji iza odjeće", umjesto da se ljudi fokusiraju na efemerne modne trendove.
U svijetu koji preplavljuje brza moda, Lee se pridružila globalnom pokretu koji promiče rabljenu odjeću. Ovaj pokret ne samo da pomaže u očuvanju okoliša, već se fokusira i na duhovno zbrinjavanje potrošača, s naglaskom na mentalno zdravlje. Aplikacija Lucky Pulover, koju je stvorila Tanya Dastyar, služi kao platforma za razmjenu odjeće među korisnicima, naglašavajući održive marke.
Mentalno Zdravlje i Odnos prema Modnom Konzumerizmu
Kupovina u Leeovim danima bila je povezana s pritiskom da se bude u trendu, a opterećenje time kako će je drugi vidjeti često je dovodilo do stresa. Ovaj pritisak je postao pretežak, a čitanje o tragediji Rana Plaza 2013. godine, koja je rezultirala smrću više od 1.130 radnika u odjevnoj industriji, označilo je prekretnicu u njenom razmišljanju o modi i dhupek stvarima.
Danas, Lee naglašava kako su njezini novi izbori u odijevanju doprinijeli poboljšanju njenog mentalnog zdravlja i osobnog zadovoljstva. Naučila je da se može oblačiti onako kako želi, bez potrebe za praćenjem trendova. Ova promjena je potaknula rast svijesti među ljudima, a zahvaljujući društvenim mrežama, sve više ljudi prepoznaje vrijednost održivosti.
Izazovi Održivosti u Južnoj Koreji
Iako su Leeini napori zapaženi, u Južnoj Koreji, zemlji koja je peti najveći izvoznik rabljene odjeće, još uvijek postoji stigma prema nošenju rabljenih stvari. Kim Dong-Hyun, koja vodi tvornicu za izvoz rabljene odjeće, napominje da su mnogi ljudi rabljenoj odjeći skloni gledati s prezirom, a često je i nerazumiju kao održivu alternativu. Ova situacija je izazov koji aktivisti pokušavaju prevladati kako bi promijenili percepciju i otvorili vrata održivom tržištu.
Zaključak
Lee So-Yeon nije samo promijenila svoj vlastiti stil života; ona se pridružila širem pokretu koji nastoji preoblikovati način na koji društvo razmišlja o modi, potrošnji i samopouzdanju. Njena priča, zajedno s rastućim zanimanjem za održivost, daje naslutiti da postoji svjetlost na kraju tunela za industriju odjeće, koja se tijekom godina suočila s brojnim izazovima.
