Sjećanje na holokaust: Odgovornost i suprotstavljanje netoleranciji
Svake godine, 27. siječnja, obilježava se Međunarodni dan sjećanja na holokaust, datum koji ima za cilj prisjetiti se milijuna ljudi koji su izgubili život tijekom najstrašnijih razdoblja u ljudskoj povijesti. Ova godina nije bila iznimka, a događaji koji su se odvijali u Zagrebu pod organizacijom Srpskog narodnog vijeća (SNV) i nevladinih udruga kao što su Documenta i Liga antifašista, ponovno su naglasili važnost sjećanja na žrtve i borbu protiv svih oblika mržnje.
Izjave i upozorenja
Predsjednik SNV-a, Boris Milošević, naglasio je da sjećanje na holokaust poziva na odgovornost i osudu svakog oblika progona na osnovi nacionalnosti, vjere, političkih uvjerenja ili seksualne orijentacije. Pozvao je informacije iz povijesti da postanu lekcije koje će pomoći u prevenciji zloupotrebe moći i mržnje. Milošević je istaknuo aktivnu ulogu ustaškog režima u provođenju rasnih zakona kao ključni element koji dovodi do razmatranja uloge društva u suprotstavljanju netoleranciji danas.
Voditeljica Documente, Vesna Teršelič, upozorila je na “rastući val revizionizma” u Hrvatskoj, ističući kako se ponovno pojavljuju uvjerenja koja negiraju povijesnu stvarnost o holokaustu i stradanjima tog razdoblja. Njena izjava dolazi u vrijeme kada su zagrebačke vlasti zabranile koncerte pjevača Marka Perkovića Tompsona, poznatog po promoviranju ustaških simbola, što je korak prema jačanju društvene svijesti o važnosti osude takvih ponašanja.
Obilježavanje događaja
Komemoracija obilježena u Praškoj ulici, mjestu nekadašnje zagrebačke sinagoge srušene 1942. godine, simbolizira povratak sjećanja na dugotrajnu i bolnu povijest židovske zajednice u Hrvatskoj. Okupljeni su se u tišini prošetali do Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima kod željezničkog kolodvora, reflektirajući na mržnju i netoleranciju koja su dovela do tragedije.
Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige, istaknuo je kako su preduvjeti za zločine protiv čovječnosti, poput holokausta, i dalje prisutni. Mržnja, agresivni nacionalizam i netolerancija prema onima koji su “drugačiji” moraju se prepoznati i suprotstaviti im kako bi se osigurala bolja budućnost.
Poroćavanje važnosti sjećanja
Hrvatski predsjednik, Zoran Milanović, putem društvenih mreža, izdao je priopćenje o važnosti sjećanja na žrtve holokausta i stradanja židovskog naroda. Naglasio je da se takva sjećanja ne smiju uzimati olako, jer čuvaju vrijednosti mira i humanosti među narodima. Slične poruke stigle su i od premijera Andreja Plenkovića, koji je istaknuo da je obveza svih nas osigurati da se ovakvi zločini nikada ne ponove, obrazovanjem mladih o prošlim iskustvima.
Podizanje svijesti u društvu
U saborskim redovima, sjednica je započela minutom šutnje, čime su široj javnosti ponovo naglašeni važnost istine i sjećanja. Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, osvrnuo se na moralnu obvezu društva da se bori protiv zaborava i da ustraje u podršci sveobuhvatnoj edukaciji o holokaustu.
Zajednički napori za bolji sutra
Na temelju svih izjava i aktivnosti, jasno je da Hrvatska ne namjerava zaboraviti svoje povijesne lekcije. Organizacije i institucije udružuju snage kako bi osigurale da sjećanje na holokaust i njegovu pouku ostanu živi i relevantni, te da se suočenje s prošlošću ne zaboravi u trenutku kada su društvene tenzije i izazovi ravnoteže među narodima i manjinskim skupinama prisutni. U tom svjetlu, Međunarodni dan sjećanja na holokaust postaje više od samo datuma u kalendaru; on postaje simbol zajedničke borbe za pravdu, mir i humanost.
