Upravljanje međukulturama: Kako se nositi s kulturnim razlikama
Suočavanje sa sobom punom studenata na sveučilištu u 8:30 jutro nije lak izazov. Ponekad mislite da vas progonu gladni vukovi – barem bi to bio izazov koji zahtijeva vaš angažman. Prošli tjedan, našao sam se na uvodnom panelu konferencije posvećenoj temi “Upravljanje međukulturama”, nastojeći privući pažnju mladih duša pred sobom.
Kultura i svakodnevni izazovi
Osobno iskustvo s hrvatskom i britanskom kulturom postalo je polazišna točka mog izlaganja. Mnogi se teško suočavaju s razdvojenostima koje proizlaze iz različitih kulturnih normi, ali ono što bih želio istaknuti jest da, unatoč tim razlikama, svi mi dijelimo veliku povezanost. Osjećao sam se više iskusan nego star, što me dodatno motiviralo da govorim o svojim zapažanjima.
Britanci i Hrvati: Više nego što se čini
Budući da sam proveo značajan dio svog života istražujući kulturne razlike, shvatio sam da Britanci i Hrvati imaju više zajedničkog nego što se možda čini na prvi pogled. U stvarnosti, većina naših ponašanja i stavova dolazi iz istih ljudskih instinkata. Na primjer, i Britanci i Hrvati često se žale na vrijeme, boreći se s birokratskim izazovima, a ponedjeljak je, bez sumnje, omiljeni dan za pritužbe.
Razlike koje nas definiraju
Međutim, te male, suptilne razlike su ono što čini našu interakciju zanimljivom. Dok Britanci često iznose isprike zbog kašnjenja, Hrvati imaju potpuno drugačiji pristup – doći pet minuta kasno ovdje smatra se ambicioznim, dok je u Velikoj Britaniji to uzrok za plač i prosvjed. Čak i birokracija: Britanci se žale, dok se u Hrvatskoj ona slavi gotovo kao umjetnička forma. Ove su razlike zabavne i važan su dio međukulturalnog dijaloga.
Odnos prema kulturnim razlikama
Umjesto da se fokusiramo isključivo na ono što nas odvaja, trebamo slaviti ono što nas povezuje. U svijetu koji često ističe razlike, važno je ne zaboraviti da su naša iskustva više nego samo statistika. Kulturne razlike mogu biti izazovne, ali i obogaćujuće. Ako želimo raditi na međunarodnoj razini ili se jednostavno nositi s različitim situacijama, moramo naučiti kako se prilagoditi.
Kulturne razlike kao izvori povezanosti
Na kraju, kulturne razlike su poput odnosa. Fokusiranje na sitne iritacije može nas omesti da prepoznamo širu sliku. U tom kontekstu, važno je graditi mostove, a ne zidove. Dok sam iznosio svoje misli, primijetio sam kako neki studenti klimaju glavama, a neki su čak i nasmiješeni. Možda nisu svi bili uvjereni, ali i jedna jedina osoba koja promijeni svoj pogled može učiniti razliku.
Poticanje promjena
Kao završnu misao, svatko od nas zaslužuje priliku da postane bolje povezani. Kulturne razlike su neizbježna stvarnost, ali ono što je najznačajnije jest kako biramo reagirati na njih. Ukoliko slijedimo naše srce, otvoreni smo prema različitim perspektivama, možemo stvoriti zajednicu koja podržava povezanost, umjesto podjela.
Pročitajte više Englez u Dubrovniku… pa, ako stvarno želite
——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
O autoru
Mark Thomas (aka Englez u Dubrovniku) je urednik Dubrovnik Timesa. Rođen je i obrazovan u Velikoj Britaniji i preselio se u život Dubrovnik 1998. radi na čitavom nizu medija, od dnevne radio emisije do TV-a i u tisku. Thomas tečno govori hrvatski i ovaj je stupac dostupan u Hrvatskoj na web stranici – Dubrovnik Vjesnik
