Izbori u Hrvatskoj: Zoran Milanović Osigurava Još Jedan Mandat
U nedjelju, 29. listopada 2023. godine, Hrvatska je svjedočila ponovnom izboru svog populističkog predsjednika, Zorana Milanovića, koji je ostvario impresivan rezultat od više od 74% glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora. Ovaj rezultat predstavlja značajnu pobjedu protiv njegovog glavnog rivala, Dragana Primorca, koji je dobio gotovo 26% glasova. Ova pobjeda također je zabilježila najviši postotak glasova koji je neki predsjednički kandidat ostvario od stjecanja neovisnosti Hrvatske 1991. godine.
Kontekst Izbora
Milanovićeva pobjeda dolazi usred izazovne ekonomske klime, pratiteći visoku inflaciju i blijed rast GDP-a u zemlji. Birači su se suočili s brojnim problemima, uključujući endemicnu korupciju i manjkom radne snage, što je stvorilo plodno tlo za Milanovićeve populističke ideje. Njegova riječ "Hrvatska, hvala!" odjeknula je u Zagrebu, gdje su se njegovi pristaše okupili da proslave njegov uspjeh.
Politička Situacija i Milanovićeve Prijedloge
Milanović, koji je također bivši premijer, u svom predsjedničkom mandatu nastavlja koristiti populističku retoriku. Svojim pristalicama je rekao da ovu pobjedu vidi kao priznanje svog rada u proteklih pet godina i poziv na akciju vladi koju predvodi HDZ (Hrvatska demokratska zajednica). Milanović je bio uspješan, ne samo zbog svog političkog iskustva, već i zbog sposobnosti da privuče podršku ljevičarske opozicije.
Odnos s HDZ-om i Andrejom Plenkovićem
Zoran Milanović je često isticao kako HDZ, stranka koja vlada Hrvatskom, ima previše kontrole te ga kritizira zbog autokratskog ponašanja. Njegova politička borba s premijerom Andrejem Plenkovićem dodatno je pojačana aferama o korupciji koje su uzdrmale povjerenje u aktualnu vladajuću garnituru. Dok je izlaznost na izborima bila nešto niža nego u prvom krugu, u postizbornoj atmosferi, mnogi Hrvati osjetili su potrebu za promjenom i novim političkim smjerom.
Suparnik Dragan Primorac
Dragan Primorac, koji je nastupao kao kandidat HDZ-a, zastupao je poruke patriotizma i obiteljskih vrijednosti. Međutim, njegovo neuspješno pokušavanje ujedinjenja stranke i okupljanje podrške unutar HDZ-a pokazalo se kao slabost. Kritičari su ukazali da mu nedostaje politička karizma i energija koja bi mobilizirala birače. Primorac je također izazvao kontroverzu nazivajući Milanovića "proruskom marionetom", što je dodatno zakompliciralo njegovu poziciju usred rastuće napetosti između Kijeva i Moskve.
Utjecaj na EU i Međunarodne Odnose
Milanović je otvoreno kritizirao Bruxelles, nazvavši ga "autokratskim i ne-reprezentativnim". Njegovo protivljenje predloženo sudjelovanje hrvatskih trupa u obuci vojnika u Njemačkoj kako bi se podržala Ukrajina postavlja pitanja o budućem smjeru Hrvatske unutar NATO-a i Europske unije. Milanovićev skeptičan stav prema vanjskim vojnim intervencijama i vojnoj potpori Ukrajini odražava njegovu složenu središnju poziciju unutar međunarodnog okvira.
Mladi i Budućnost Hrvatske
Iako su izbori pokazali visok postotak glasova za Milanovića, mladi Hrvati izražavaju frustraciju zbog nedostatka rasprava o pitanjima koja ih se direktno tiču, poput stambenog zbrinjavanja i životnog standarda. Ova generacija traži više od političkih vođa, želeći da se raspravlja o modernim pitanjima koja su relevantna za njihov svakodnevni život. Ovaj faktor može utjecati na buduće izbore i političku dinamiku u zemlji.
Zaključak
Zoran Milanovićova pobjeda na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj izaziva različite reakcije i komentare, a njegovo vođenje države u narednim godinama moglo bi oblikovati politički pejzaž zemlje. S obzirom na izazove koji se pred njim nalaze, uključujući ekonomske probleme, korupciju te zahtjeve mladih birača, njegov mandat bi mogao biti ključan za budućnost Hrvatske unutar Europske unije i globalne zajednice.
