Hrvatska slavi 20. muzejsku noć: Proslava kulture i reagiranje na rastuće cijene
Hrvatska će 31. siječnja 2025. godine proslaviti svoju 20. muzejsku noć, događaj koji obuhvaća brojna kulturna događanja i aktivnosti širom zemlje. Ova posebna noć donosi besplatan ulazak u više od 270 muzeja i galerija, omogućavajući posjetiteljima da uživaju u kulturnim sadržajima dok istovremeno doživljavaju jedinstvenu atmosferu koja slavi umjetnost i baštinu.
Ključni poduhvat
Mužejska noć donosi razne sadržaje i aktivnosti, a ovdje su najvažniji podaci:
- Datum događaja: 31. siječnja 2025.
- Lokacije koje sudjeluju: 277 muzeja i galerija u gotovo 150 gradova
- Tema: "Muzeji – vidljivi i nevidljivi"
- Aktivnosti: Više od 1.000 događaja, uključujući izložbe, radionice i glazbene programe
- Javni prijevoz: Besplatan u Zagrebu tijekom događaja
- Bojkot: Usmjeren prema glavnim trgovcima zbog rastućih cijena
Pregled muzejske noći
Organizator ovog spektakularnog događaja je Udruženje hrvatskog muzeja (HMD). Ova noć će biti ispunjena raznim aktivnostima koje imaju za cilj angažirati posjetitelje i promovirati kulturne institucije. Sadržaji će uključivati besplatan pristup muzejima, promociju umjetnosti kroz izložbe te glazbene nastupe, što će dodatno obogatiti društveni život zajednice.
Službeno otvaranje planirano je u dvorani Slavnih Split Sporta, dok će se u Zagrebu događanja odvijati na 35 različitih lokacija. Radno vrijeme muzeja bit će od 18:00 do 23:00 sata, a neki će produžiti radno vrijeme do 1 ujutro. Ova inicijativa zabilježila je nevjerojatno zanimanje tijekom godina, privlačeći 4,2 milijuna posjetitelja od svog osnutka 2005. godine.
Pokret bojkota maloprodaje
Paralelno s ovom kulturnom proslavom, u Hrvatskoj se razvija značajan pokret bojkota usmjeren prema velikim trgovinama. Ovo je pokret započeo kao reakcija na visoke cijene, koje su učinile svakodnevni život skupljim. Grupa potrošačkih aktivista pokrenula je akciju u kojoj su se građani pozvani na bojkot trgovina kao što su Eurospin, Lidl i DM.
Razlozi bojkota:
- Porast cijena hrane: Prosječne cijene hrane porasle su više od 30% u posljednje tri godine.
- Povećanje cijena osnovnih proizvoda: Cijene jaja i kruha povećale su se gotovo 60%, odnosno 50%.
- Nezadovoljstvo životnim troškovima: Frustracija građana dodatno je narasla nakon usvajanja eura kao službene valute.
Ekonomski kontekst
Ekonomski faktori u Hrvatskoj doprinose ovoj situaciji s rastućim troškovima života. Razlozi uključuju opadanje poljoprivredne proizvodnje, oslanjanje na uvoz, kao i visoki porez na dodanu vrijednost od 25%. Premda trgovci često bivaju optuživani za visoke cijene, ekonomisti sugeriraju da su uzroci ovih troškova složeniji i dublji.
Potrošačke skupine također ističu velike razlike u cijenama osnovnih proizvoda u odnosu na druge zemlje EU. Na primjer, proizvod poput šampona može biti čak 130% skuplji u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Ove razlike potiču građane da potraže jeftinije alternative u susjednim zemljama poput Slovenije i Italije.
Zaključak
Dok Hrvatska slavi svoju kulturnu baštinu kroz 20. muzejsku noć, tako se suočava s izazovima koje donose rastući životni troškovi. Ova dva događaja, kulturna proslava i ekonomski prosvjed, ponovno naglašavaju značaj angažmana zajednice u očuvanju kulturnih identiteta, ali i nužnost suočavanja s ekonomski teškim vremenima.
