Antički grad Salona, nekadašnja prijestolnica rimske provincije Dalmacije, postaje središte sve većih arheoloških istraživanja i restauratorskih radova. Uz upečatljive ruševine, konzervatorski timovi trenutačno se fokusiraju na monumentalni amfiteatar, smješten nedaleko od Splita, koji i dalje otkriva svoje tajne. Dok posjetitelji uživaju u šetnji kroz povijest, konzervatori se s velikim trudom bore da sačuvaju neprocjenjivu baštinu.
Drevni tunel i 2000 godina stara građevina otkriveni u amfiteatru Salone
Godine 2025. stručnjaci su nastavili raditi na čišćenju sjevernog dijela amfiteatra. U tom procesu otkrili su drevni pločnik, skriven pod slojevima zemlje, koji daje vrijedan uvid u organizaciju arene i način na koji su posjetitelji kružili kroz strukturu. Ova otkrića ne samo da osvijetljavaju arhitekturu, već i društvenu dinamiku i zabavne sadržaje koje su Rimljani uživali.
Jedno od najznačajnijih otkrića dogodilo se na zapadnom ulazu, poznatom kao porta pompae. Uklanjanjem zemlje, arheolozi su pronašli originalne željezne stege koje vežu masivne kamene blokove. Ove stezaljke, stare gotovo dva tisućljeća, i dalje zadržavaju svoju strukturnu funkciju, svjedočeći o vrhunskoj preciznosti i izdržljivosti rimskog inženjerstva.
Amfiteatar, izgrađen u drugom stoljeću poslije Krista, mogao je primiti između 15.000 i 18.000 gledatelja. Predstavljanje gladijatorskih borbi i lovova na životinje bilo je duboko integrirano u rimski društveni život, čineći Salonu važnim simbolom vlasti i urbane sofisticiranosti na istočnoj obali Jadrana.
Ponovno otvaranje “Vrata smrti” – Porta Libitinae
Među otkrićima, posebno se ističe podzemni hodnik, otkriven južno od Porta Libitinae, poznat kao “Vrata smrti”. Riječ je o izlazu kroz koji su ranjeni ili poginuli gladijatori i životinje uklanjani iz vida javnosti. Ovaj ulaz, povezan s rimskom božicom Libitinom, daje uvid u rituale umiranja i pogrebne obrede toga vremena.
Osim što je imao praktičnu svrhu, Porta Libitinae doprinosila je složenoj koreografiji rimskih spektakala. Glavni ulaz, porta pompae, bio je svečani prolaz, dok su Vrata smrti simbolizirala mračne posljedice borbi na arenama. Ovo novo otkriće ne samo da poboljšava znanstveno razumijevanje amfiteatarskih operacija, već i otvara dodatne mogućnosti za interakciju s posjetiteljima, nudeći im dublji uvid u ovu fascinantnu epohu.
Izazovi očuvanja i odgovorna zaštita baštine
Međutim, radovi nisu bez izazova. Arheolozi su se suočili s problemima koji nisu bili isključivo povijesne prirode. Tijekom istraživanja otkriveni su značajni tragovi neodgovornog ponašanja pojedinaca, koji su ostavili građevinski šut i razni otpad. Sav to materijal morao je biti pažljivo uklonjen kako bi se očuvala autentičnost lokaliteta.
Ono što je otkriveno tijekom čišćenja ne može se smatrati samo “kameni otpad”. Svaki blok predstavlja dio složenog povijesnog sadržaja koji trebamo sačuvati. Stručnjaci u Saloni insistiraju na ponovnoj upotrebi izvornog materijala u svim budućim intervencijama, čime se osigurava strukturna autentičnost i usklađenost s međunarodnim standardima zaštite.
Zaštita amfiteatra također uključuje izgradnju rampe koja će regulirati pristup i spriječiti vandalizam, osiguravajući dugoročno očuvanje ovog važnog arheološkog spomenika.
Budući planovi za amfiteatar Salona
U planu su daljnji konzervatorski radovi na sjevernom dijelu za sjedenje, uz nastavak arheoloških istraživanja. Nedavno otkriveni artefakti, proglašeni izuzetno zanimljivim, trenutno se analiziraju i bit će uskoro predstavljeni javnosti.
Glavni ciljevi ovog projekta su:
- Osigurati očuvanje amfiteatra za buduće generacije,
- Javnosti ga predstaviti na suvremen i poštovanja vrijedan način,
- Iskoristiti prostor za kulturna događanja koja će obogaćivati iskustvo posjetitelja.
Salona nije samo turistička atrakcija; ona je i ključni kulturni resurs Hrvatske. Posjetitelji se potiču da poštuju ovo mjesto, suzdržavajući se od oštećivanja njegove povijesne baštine.
Dok istraživanja napreduju, očigledno je da Salona nudi još mnogo priča koje čekaju na otkrivanje, pružajući sve dublji uvid u život u antičkom jadranskom svijetu.
