Teške odluke Sirijaca sa švedskim rezidencijalnim dozvolama
Mnogi Sirijci koji žive u Švedskoj suočavaju se s teškim pitanjem: kako posjetiti svoju domovinu bez rizika od gubitka švedske rezidencijalne dozvole? Ova dilema postaje sve relevantnija u svjetlu nedavnih izjava Carla Bexeliusa, pravnog direktora švedskog odbora za migraciju, koji upozorava da putovanje u Siriju radi sticanja sirijske putovnice može dovesti do gubitka prava na boravak u EU.
“Ako pojedinac ponovno koristi zaštitu svoje matične zemlje, tada više nije pod zaštitom Švedske”, rekao je Bexelius, naglašavajući pravnu složenost situacije koja se može javiti prilikom takvih putovanja.
Jedinstvena situacija Sirijaca u Švedskoj
Prema podacima, u Švedskoj trenutno živi gotovo 36.000 Sirijaca. Oni su uglavnom došli u zemlju zbog rata i nestabilnosti u svojoj domovini. Mnogi od njih su se adaptirali, našli posao i stvorili obitelj, ali njihova želja da se vrate i posjete porodicu može imati ozbiljne posljedice na njihov status u Švedskoj.
Želja za povratkom i rizik od gubitka statusa
Mnogima od njih, poput Jawahera, putovanje u Siriju predstavlja emotivnu potrebu. Jawaher, koja se nije vidjela sa svojom porodicom 11 godina, izjavila je za Radio Švedsku da se osjeća zarobljeno:
“U Siriji nisam vidjela obitelj u 11 godina. Ali sada ne mogu putovati tamo, jer se bojim da će se oduzeti moja dozvola za prebivalište.”
Dilema koju ona i drugi imaju je kompleksna – da li posjetiti svoju domovinu i riskirati status u Švedskoj, ili ostati ovdje, daleko od voljenih, ali sigurni u svojoj pravnoj poziciji.
Procjena rizika u pojedinačnim slučajevima
Švedske vlasti će procjenjivati slučaj po slučaju kada se radi o oduzimanju dozvola za boravak. Međutim, Jawaher smatra da je to nepošteno jer je ona, kao i mnogi drugi, uspjela izgraditi život u Švedskoj. Njena djeca su rođena i odgojena u ovoj zemlji, te nose švedsko građanstvo.
Statistika o dozvolama za prebivalište u Švedskoj
Godina 2024. je bila ključna za švedski sistem dobijanja dozvola za boravak. Švedske vlasti su odobrile 92.000 dozvola, najviše u svrhu zapošljavanja. Prema podacima švedske agencije za migraciju, 29% svih izdanih dozvola je bilo u radne svrhe, dok je 26,3% bilo vezano za ponovno ujedinjenje porodica.
U prosincu 2024. godine, samo 663 dozvole su odobrene podnositeljima zahtjeva za azil. Ovo ukazuje na to da i dalje postoje izazovi za one koji traže sigurnost i stabilnost u Švedskoj, posebno u svjetlu globalnih migracijskih kretanja.
Izazovi budućnosti
Želja Sirijaca da se vrate u svoju domovinu, u isto vrijeme, vodi ka nesigurnosti koju takva putovanja nose. Kako će se situacija razvijati nadalje, te kako će vlasti reagirati na komplikujuće pravne aspekte zaštite i identiteta, ostaje neizvjesno. Plodna rasprava o ovim pitanjima zasigurno će se nastaviti, a sudbine mnogih i dalje će biti na kocki.