Hrvatska: Izazovi stabilnosti i jačanje krajnje desnice
Uvod u političku stabilnost
Hrvatska je, nakon ulaska u Europsku uniju prije više od 12 godina, oblikovala sliku kooperativnog partnera unutar bloka od 27 zemalja. U usporedbi s Mađarskom, koja se suočava s brojnim kritikama zbog svog autoritarnog okvira, Hrvatska je ostala povučena, podržavajući europske politike i sankcije protiv Rusije te održavajući konstruktivan dijalog s drugim balkanskim zemljama koje teže članstvu u EU.
Značaj političke stabilnosti
Na unutarnjem planu, Hrvatska se ponosila sporim, ali stabilnim gospodarskim rastom. Godinama je zemlju vodila koalicija predvođena konzervativnom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), s Andrejem Plenkovićem na čelu. Njegova sposobnost da zadrži ravnotežu između liberalnih i konzervativnih struja unutar stranke, kao i u društvu općenito, pridonijela je političkoj stabilnosti.
Spomen na manjine
Ova stabilnost donijela je i koristi hrvatskim manjinama, osobito onoj srpskoj. Iako su desničarski nacionalisti često pokušavali marginalizirati Srbe, Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) bila je dugogodišnji koalicijski partner Plenkovićeve vlade, što je omogućilo smanjenje antisrpskih tenzija.
Prekretnica: Koncert Marka Perkovića
No, situacija se promijenila ovog ljeta, kada je koncert hrvatskog rock pjevača Marka Perkovića, poznatijeg kao Thompson, privukao veliku pažnju. Njegove pjesme, prožete nacionalizmom i krajnjom desnicom, uključuju i kontroverzni pozdrav “Za domovinu – spremni!”, koji evocira povijest ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata. Ovaj koncert, koji je okupio oko 500.000 ljudi, označio je značajan trenutak za političku atmosferu u zemlji.
Reakcija društva i politike
Održavanje koncerta izazvalo je porast desničarskih osjećaja u društvu. Prethodno su slični događaji bili otkazivani zbog Perkovićeve orijentacije, no njegov uspjeh jasno je pokazao da popularnost takve ideologije ne slabi. Tijekom ljeta organizirani su prosvjedi protiv kulturnih festivala koji su smatrani previše liberalnima, a povratak antisrpskih osjećaja postao je očit.
Udarni incidenti
U više navrata, srpska manjina bila je na meti nasilnih prosvjeda. Na primjer, članovi navijačke skupine Torcida prekinuli su folklornu večer u Splitu i uzvikivali fašističke parole. U Zagrebu su maskirane osobe pokušale spriječiti otvaranje izložbe u Srpskom kulturnom centru. Reakcije političara na ove incidente bile su prilično umjerene, a premijer Plenković osudio je nasilje, no mnogi smatraju da su ti događaji refleksija šireg društvenog trenda.
Ksenofobija i sukob ideologija
Vesna Teršelič, voditeljica zagrebačke Documente, ističe kako ambijent u kojem se sužava prostor za slobodu predstavlja ozbiljan izazov za hrvatsko društvo. Relativizacija prošlosti i ustaštva, prema njezinom mišljenju, dovodi do opasnih posljedica, a situaciju dodatno pogoršava politička klima koja ne čini dovoljno za suzbijanje krajnje desnice.
Percepcija političke odgovornosti
Kulturni komentator Jurica Pavičić ističe da ovo nije izolirani incident, već dio šireg političkog pokreta prema desnici diljem Europe. Ukazuje na to da se, iako su agresivne prijetnje do sada bile na razini zastrašivanja, atmosfera u društvu postala opasnije intenzivna. Njegovi komentari upućuju na mogući rast nasilja uslijed sve većeg porasta desničarskih struja.
Novinarski i društveni odjek
Hrvatski novinari i analitičari prate promjene u društvu, a reakcije na događaje poput Perkovićevog koncerta i nasilnih incidenata upućuju na to da se stanje u Hrvatskoj brzo mijenja. U ovoj atmosferi, ključna pitanja ostaju vezana uz zabrinutost za budućnost manjina i slobode izražavanja, te odnos političke elite prema ovim temama.
Ovi trenuci ukazuju na šire društvene tenzije, koje dolaze u trenutku kada Hrvatska, unatoč povijesnim izazovima, pokušava izgraditi svoj identitet unutar Europske unije i na međunarodnoj sceni.
