Mural Maxa Vanke u Crkvi svetog Nikole: Umjetničko blago i očuvanje naslijeđa
Kada su se skele spustile u neumoljivu crkvu brda u blizini Pittsburga, otkrile su bijesnu oluju biblijskih razmjera. Ova scena, sa Mojsijem koji drži deset zapovijedi, prikazuje trenutak pravednog bijesa i izazov vjere, a uz to se u pozadini pojavljuju munje i tornado. Mural je stvorio pokojni umjetnik Maxo Vanka 1941. godine, nadahnut scenom iz knjige Egzodusa.
Vanka, hrvatski američki imigrant i umjetnik, naslikao je 25 freski koje pokrivaju zidove i stropove Hrvatske katoličke crkve svetog Nikole. Njegova djela su rezultat maratonskih kreativnih sesija tijekom kojih je spojio društvene nejednakosti s tradicionalnim religijskim temama. Mural i danas ostaje simbol duhovne i socijalne borbe, prikazujući dualnosti života i vjere.
Umjetnički pristup i tematska dubina
Baza Vankinog umjetničkog stvaralaštva je složena. Na njegovim freskama anđeo pravde suprotstavlja se figuri nepravde, dok majke u suzama plaču nad sinovima pogođenima ratom. Ova djela ne samo da slave vjerske teme, već i oslikavaju bolne stvarnosti života imigranata, njihovih borbi i smrtnosti uslijed industrijskog progresa.
Rad Maxa Vanke je postao značajan dio lokalnog identiteta, privlačeći međunarodne posjetitelje. Bivši svećenik crkve nazvao je murale “Sikstinskom kapelom Pittsburga”, naglašavajući njihovu važnost i duhovnost. No, godine izloženosti dimu, vlagi i starenju negativno su utjecale na očuvanje ovih freski.
Napori očuvanja
Od 2009. godine, Društvo za očuvanje murala Millvale Maxo Vanka posvetilo se očuvanju ovih umjetničkih djela. Tim umjetnika i stručnjaka provodi pažljive restauratorske radove, čisteći freske, stabilizirajući žbuku i obnavljajući oštećene dijelove. Tijekom posljednjeg zahvata, koji je završen u svibnju, boje su ponovo oživjele, a Vankina jedinstvena paleta sada blista.
Jedna od konzervatora, Marya Halderman, opisala je obnovu kao povratak izvornom umjetničkom djelu. Tim koji se zauzima za ovu misiju nije se bavio samo obnovom nego i pronalaženjem duhovne povezivosti s radom, otkrivajući nevjerojatan rad i trud koji je Vanka uložio u stvaranje svojih fresaka.
Izvori inspiracije i umjetnički put
Maksimilijan Vanka, rođen 1889. godine u Hrvatskoj, od mladosti je imao utjecajnu okolinu. Njegova umjetnost odražava spoj plemstva i siromaštva, čime je stekao duboko razumijevanje ljudske borbe. Studirao je u Belgiji i radio s Crvenim križem tijekom Prvog svjetskog rata, a u Sjedinjene Američke Države preselio se 1930-ih godina nakon braka s Amerikancom.
Pittsburgh, središte industrije i imigracije, postalo je pozornica za njegovu umjetničku karijeru. Njegovo stvaralaštvo obuhvatalo je i kritiku društvenih nepravdi i komercijalizma, dajući freskama slojevitost i relevantnost za suvremeno društvo.
Obrazovne inicijative
Uz restauracijske aktivnosti, društvo se također fokusira na obrazovanje, dovodeći učenike kako bi naučili o važnosti kulturnog naslijeđa. Programi uključuju razmjenu ideja o vlastitim pričama i doživljajima u kontekstu povijesnih narativa koje freske predstavljaju. Ova interakcija između umjetnosti i obrazovanja doprinosi dubokom razumijevanju identiteta zajednice i kulturne baštine.
Gledanje u budućnost
U kontekstu očuvanja, umjetnost Maxa Vanke ostaje središnjim dijelom identiteta župe. Premda većina misa sada uključuje engleski jezik, postoji i mjesečna misa na hrvatskom jeziku koja slavi etničke tradicije. Ovaj kontinuirani dijalog između prošlosti i sadašnjosti omogućava veću povezanost među generacijama, osnažujući zajednicu.
Radovi očuvanja rezultirali su obnovljenim freskama koje ponovno progovaraju, a posjetitelji se mogu diviti ljepoti koju je Vanka stvorio prije više od osamdeset godina. Trenutno je veći dio gradiva podvrgnut očuvanju, ali pred nama su još mnogi izazovi u očuvanju ovog neprocjenjivog kulturnog blaga.
