Objavljeno 10. prosinca 2025
Hrvatski turistički sektor suočio se s velikim izazovom tijekom ljeta 2025. godine, pri čemu su i broj posjetitelja i ukupni prihodi zabilježili primjetan pad. Ovaj pad, unatoč stalnim naporima vlade i lokalnih turističkih tijela da produže turističku sezonu i promiču putovanja tijekom cijele godine, naglašava utjecaj rastućih cijena na konkurentnost zemlje na mediteranskom turističkom tržištu.
Utjecaj visokih cijena na hrvatsko turističko tržište
Zadivljujuća hrvatska obala, povijesni gradovi i mjesta s popisa UNESCO-a već dugo privlače posjetitelje iz cijelog svijeta, posebice iz susjednih europskih zemalja. Međutim, kako su cijene smještaja, restorana i izleta rasle, priuštivost zemlje se smanjila, što je natjeralo neke putnike da preispitaju svoje planove za odmor.
Konkretno, jadranska obala – dom gradova poput Dubrovnika, Splita i Zadra – tradicionalno je bila glavna atrakcija za europske turiste. Ipak, mnogi su posjetitelji otkrili da su troškovi boravka na tim odredištima naglo porasli, a izvješća pokazuju da su hotelske cijene i računi u restoranima na tim popularnim mjestima u nekim slučajevima porasli za više od 20%.
Porast cijena potaknut je nizom čimbenika, uključujući inflaciju, rast troškova rada i povećanu potražnju za luksuznim smještajem i uslugama. Iako je Hrvatska i dalje relativno pristupačna destinacija u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama, rast cijena pomiče granice njezine privlačnosti za turiste koji štede novac.
Pad prihoda i broja posjetitelja
Unatoč naporima da se hrvatska turistička sezona proširi izvan tradicionalnih ljetnih mjeseci, vrhunac sezone i dalje igra ključnu ulogu u prihodima od turizma zemlje. U 2025. godini zamjetan je pad i broja posjetitelja i količine novca koju su turisti potrošili tijekom ljetnih mjeseci. Prema podacima hrvatskog Ministarstva turizma, Hrvatska je zabilježila pad broja posjetitelja od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz odgovarajući pad prihoda.
Visoke cijene utjecale su ne samo na međunarodne posjetitelje, već i na domaće turiste. Mnogi Hrvati, osobito oni iz manjih gradova ili ruralnih područja, teško su si priuštili odmor u regijama s većim brojem turista na obali, dodatno smanjujući ukupni broj posjetitelja ključnih destinacija. Kao rezultat toga, postoji rastući osjećaj zabrinutosti unutar turističke industrije da bi sve veći troškovi života i smanjenje mogućnosti pristupačnih putovanja mogli dugoročno naštetiti sektoru.
Iako je hrvatska vlada uvela poticaje za promicanje turizma izvan sezone, kao što su smještaj s popustom i niže ulaznice za atrakcije, viši troškovi tijekom ljetnih mjeseci i dalje predstavljaju značajnu prepreku za mnoge potencijalne posjetitelje.
Napori za diverzifikaciju i promicanje cjelogodišnjeg turizma
Kao odgovor na ljetnu krizu, hrvatski turistički dužnosnici rade na načinima produljenja turističke sezone tijekom cijele godine. Inicijative su usmjerene na promicanje kulturnih, povijesnih i prirodnih atrakcija zemlje u mjesecima izvan sezone, kao što su vinske ture po Istri, planinarenje u Nacionalnom parku Plitvička jezera i kulturni festivali u gradovima poput Zagreba.
Hrvatske turističke vlasti također ulažu u održivije turističke projekte, u nadi da će privući posjetitelje zainteresirane za ekološka putovanja. Ove inicijative uključuju širenje biciklističkih ruta u zemlji, promicanje pustolovnog turizma i fokusiranje na wellness odmarališta i lječilišta. Međutim, tek će se vidjeti učinkovitost ovih inicijativa, budući da mnogi turisti još uvijek daju prednost ljetnoj sezoni za odmor na plaži.
Konkurencija drugih mediteranskih odredišta
Hrvatska je suočena s rastućom konkurencijom drugih mediteranskih destinacija, koje također bilježe porast turizma tijekom godina. Zemlje poput Grčke, Portugala i Turske nude slična obalna iskustva, a neke čak uspijevaju zadržati niže troškove za turiste. Na primjer, Grčka je bila osobito popularna posljednjih godina, nudeći širok raspon pristupačnih otočnih odredišta kao što su Kreta, Santorini i Mykonos. Ta odredišta nude slična kulturna iskustva, mediteranske krajolike i povijesne znamenitosti, često po povoljnijoj cijeni od Hrvatske.
Dok druge destinacije u regiji poboljšavaju svoju ponudu i privlače više posjetitelja, Hrvatska mora pronaći načine da se diferencira i ponudi jedinstvena iskustva koja opravdavaju više cijene. Bilo putem ciljanih marketinških kampanja, povećanog fokusa na izvansezonski turizam ili nastojanja da zadrži svoj tradicionalni šarm uz modernizaciju infrastrukture, Hrvatska će se morati prilagoditi ovim izazovima kako bi ostala konkurentna na mediteranskom tržištu.
Pogled u budućnost: Što je sljedeće za hrvatski turizam?
Unatoč izazovima s kojima će se suočiti u 2025., Hrvatska ostaje jedno od najomiljenijih europskih turističkih odredišta. Zemlja nastavlja nuditi bogata kulturna iskustva, obale koje oduzimaju dah i gostoprimstvo svjetske klase, a uz odgovarajuće strategije može prevladati trenutne prepreke.
Kako bi se oporavile od ljetne krize i osigurale održiv rast, hrvatske će se turističke vlasti vjerojatno morati pozabaviti problemima s cijenama koje su pridonijele padu broja posjetitelja. Usklađivanje potražnje za luksuznim putovanjima s potrebom da ostanu pristupačni za širi krug posjetitelja bit će ključno za održavanje statusa zemlje kao vrhunske europske destinacije.
Dok Hrvatska radi na diversificiranju svoje ponude i upravljanju troškovima, nastavak promicanja izvansezonskog turizma i regionalnih destinacija bit će ključan. Usredotočujući se na održivost, pristupačnost i kulturna iskustva, zemlja može nastaviti privlačiti turiste iz cijelog svijeta zadržavajući jedinstvenu privlačnost koja ju je učinila jednom od najpopularnijih destinacija na Mediteranu.






