Zabrana prodaje alkohola u Splitu: Mjeste gdje kultura i turizam nalaze ravnotežu
Uvod u inicijativu
Split, jedan od najljepših gradova na hrvatskoj obali, poznat po svojoj bogatoj povijesti i slikovitim ulicama, nedavno je uveo mjere koje su izazvale niz reakcija među turistima i lokalnim stanovništvom. Naime, gradonačelnik Tomislav Šuta najavio je zabranu prodaje alkohola u trgovinama i izvan dozvola nakon 20 sati, što je mnogima donijelo olakšanje, ali i kontroverzu. Ova mjera dolazi u trenutku kada Split pokušava osnažiti svoju reputaciju i preusmjeriti fokus s “party destinacije” na kulturnu baštinu i obiteljski turizam.
Razlozi za zabranu
Zabrana prodaje alkohola, koja stupa na snagu tijekom ljeta, rezultat je sve većih pritužbi stanovnika na ponašanje pijanih turista u povijesnoj jezgri grada. Gradonačelnik je opisao situacije koje narušavaju sigurnost i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Razlog ove zabrane nije isključivo smanjivanje turizma, već poticanje odgovornog pijenja i očuvanje sigurnosti grada.
Ograničenja i njihovo djelovanje
Nova pravila odnose se na supermarkete i trgovine koje ne posjeduju licencu za prodaju alkohola. Barovi i restorani će i dalje moći posluživati pića nakon 20 sati, što osigurava da posjetioci ne budu lišeni noćnog života, a istovremeno se smanjuje rizik od prekomjernog konzumiranja alkohola u problematičnim dijelovima grada. Ovo ograničenje vrijedi od 20 do 6 sati ujutro, namijenjeno je očuvanju spretnosti i harmonije između lokalnog stanovništva i turista.
Pozitivne reakcije
Darijo Šarić, CEO agencije za luksuzne vile VIP rezervirač odmora, pozdravio je ovu inicijativu, ističući da je ona dio šireg rebrandinga hrvatskog turizma. On smatra da zauzimanje stava prema pijenju alkohola neće samo poboljšati iskustvo posjetitelja, već će također doprinijeti očuvanju lokalne kulture. Smanjenje prekomjernog alkohola može omogućiti onima koji dolaze u Split da dožive grad u njegovom pravom svjetlu — kroz kulturne atrakcije i prirodne ljepote.
Promjena imidža hrvatskog turizma
Dugoročno gledano, Hrvatska kao turistička destinacija počinje se distancirati od imidža “party destinacije” i fokusira se na kulturnu baštinu i prirodne ljepote. Čelništvo grada vjeruje da turistički sektor treba evoluirati, a nova pravila služe kao primjer kako bi se privukla drugačija vrsta turista, onih koji cijene mir i kvalitetu, a ne isključivo zabavu.
Slične inicijative u Hrvatskoj
Ova mjera nije jedinstvena. Prošle godine, Hvar, popularni party otok, također je uveo stroga pravila o buci, kako bi se smanjio utjecaj prekomjernog turizma. Ove strategije ukazuju na promjenu u razmišljanju o turizmu i potrebu da se osigura kako lokalno stanovništvo ne trpi zbog sve većih brojki turista.
Zabrinutost lokalnog stanovništva
Unatoč pozitivnim aspektima, postoje zabrinutosti među lokalnim stanovnicima. Smanjenje broja turista može utjecati na lokalne poslovne subjekte, pogotovo one koji ovise o večernjoj prodaji. Pitanje pravične ravnoteže između turističkih interesa i potreba lokalne zajednice od vitalne je važnosti u ovakvim inicijativama.
Presjek trenutne situacije
Osim Splita i Hvara, brojni drugi gradovi u Hrvatskoj suočavaju se s izazovima prekomjernog turizma. Dubrovnik neprestano radi na očuvanju svog 1400 godina starog Starog grada, stvarajući nove strategije za smanjenje broja posjeta, a da pritom zadrži svoju autentičnost. Sustav kamera koji prati broj posjetitelja samo je jedan od načina na koji se ovaj povijesni grad bori protiv svoje popularnosti koja graniči s pretjeranošću.
Ove mjere, kako u Splitu, tako i u drugim dijelovima Hrvatske, pokreću važne razgovore o tome kako na najbolji način integrirati turizam u lokalne zajednice, osiguravajući da svi, turist i lokalno stanovništvo, mogu uživati u blagodati koje Hrvatska pruža.
