Mišljenja građana o stranim radnicima u Hrvatskoj
Otkako su stranci postali sve prisutniji na hrvatskom tržištu rada, javnost se suočila s brojnim pitanjima i dilemama. Naime, 24. veljače 2026. objavljeno je istraživanje HRejtinga koje je pokazalo kako građani Hrvatske imaju podijeljena mišljenja o stranim radnicima i njihovom utjecaju na zemlju.
Utjecaj na gospodarstvo
Prema istraživanju agencije Promocija plus koje je provedeno od 16. do 18. veljače na uzorku od 1000 ispitanika, 37% smatra da je utjecaj stranih radnika na hrvatsko gospodarstvo negativan. Dvije strategije zajednički su bitne – s jedne strane, mnogi se boje da strana radna snaga smanjuje prilike za domaće radnike, a s druge strane, rastuća zabrinutost zbog preplavljenosti tržišta uslugama dovodi do pritisaka na plaće.
S druge strane, 32% ispitanika vjeruje da je utjecaj podjednako pozitivan i negativan. U ovu kategoriju upadaju oni koji prepoznaju doprinose stranih radnika lokalnim zajednicama, ali ne zaboravljaju i potencijalne izazove koje takva situacija nosi. Odnosno, samo četvrtina građana smatra da strani radnici donose pozitivan doprinos gospodarstvu, a manje od 6% ispitanika ne zna ili ne želi odgovoriti na to pitanje.
Potreba za učenjem hrvatskog jezika
Jedna od najistaknutijih tema unutar istraživanja jest pitanje jezika. Gotovo 70% ispitanika smatra da je znanje hrvatskog jezika ključno za strance, kako bi se mogli učinkovito uključiti u svakodnevni život i radnu okolinu. Ovo je značajno, jer upućuje na želju građana da stranci ne samo da rade u Hrvatskoj, već da se i integriraju u društvo.
Ciljna skupina smatra da je to neophodno za radnika, ali postoji i zabrinutost oko realnosti takvih očekivanja. Naime, 12% ispitanika vjeruje da će stranim radnicima trebati mnogo vremena kako bi savladali jezik, dok 8% misli da bi jezik trebali učiti samo oni radnici koji su u direktnom kontaktu s klijentima.
Utjecaj na život i kulturu
Kada se govori o utjecaju stranih radnika na kulturu i život svakodnevnog građanina, rezultati su također zanimljivi. Otprilike 33,5% istraživanih ocjenjuje taj utjecaj negativnim, dok 29% smatra da je mješovitog karaktera, odnosno objedinjena pozitivna i negativna iskustva. Pozitivan utjecaj prepoznaje 28% ispitanika, što sugerira da mnogi vide kulturnu raznolikost kao vrlinu, ali istovremeno i prijetnju vlastitim tradicionalnim vrijednostima.
Unatoč podijeljenim mišljenjima o utjecaju na društvo, osobna iskustva građana s stranim radnicima uglavnom su pozitivna. Gotovo 42% ispitanih ocijenilo je svoje kontakte, bilo poslovne ili svakodnevne, pozitivnima. Zanimljivo je da 27,5% ispitanika nije imalo priliku osobno se susresti s stranom radnom snagom, što može utjecati na njihovu percepciju.





