Prehrana bogata ultraprerađenom hranom i rizik od demencije
Prema najnovijim istraživanjima, prehrana koja uključuje visoke količine ultraprerađene hrane povezana je s povećanim rizikom od razvoja demencije. U istraživanju objavljenom u Američkom časopisu za javno zdravstvo, utvrđeno je da ljudi koji redovito konzumiraju takvu hranu imaju 58% veći rizik od demencije te 46% veći rizik od kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji unos ultraprerađenih namirnica drže na minimumu.
Utjecaj prehrane na zdravlje mozga
Dr. Sabine Donnai, stručnjakinja za dugovječnost i osnivačica Viavi klinike za dugovječnost, ističe kako naši izbori prehrane imaju važan utjecaj na zdravlje mozga. Iako istraživanje ne može tvrditi da ultraprerađena hrana direktno uzrokuje demenciju, rezultati su u skladu s poznatim faktorima rizika za kognitivni pad, kao što su upala, metabolička disfunkcija, kardiovaskularne bolesti i loše zdravlje crijeva.
Štoviše, nalaz da čak i umjerena konzumacija ovih namirnica može povećati rizik potvrđuje ideju da prehrambeni obrasci oblikuju naše zdravlje tijekom dugog vremenskog razdoblja, a ne samo pojedinačne hrane.
Zbog čega ultraprerađena hrana može biti štetna
Mozak je jedan od najaktivnijih organa u tijelu i zahtijeva stalnu opskrbu hranjivim tvarima. Ultraprerađena hrana obično sadrži visoke razine rafiniranih šećera, nezdravih masti, soli i umjetnih aditiva, dok su istovremeno siromašne vlaknima, vitaminima, mineralima i drugim zaštitnim spojevima. Takva prehrana može dovesti do inzulinske rezistencije, pretilosti, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, što su sve prepoznati faktori rizika za demenciju.
Osim toga, ultraprerađena hrana može negativno utjecati na crijevni mikrobiom, povećavajući sustavnu upalu. Ova kronična upala može ubrzati neurodegenerativne procese i smanjiti sposobnost mozga da se obnavlja tijekom starenja.
Preporučene namirnice za zdravlje mozga
Umjesto da se fokusirate na jednu “superhranu”, dr. Donnai naglašava važnost izgradnje prehrambenog obrasca koji dosljedno podržava rad mozga. Evo pet namirnica koje se preporučuju:
-
Masna riba: Losos, sardine i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, posebno DHA, koja je ključna za strukturu membrana moždanih stanica.
-
Bobičasto voće: Borovnice, kupine i jagode sadrže polifenole i antioksidanse koji štite mozak od oksidativnog stresa.
-
Lisnato povrće: Špinat, kelj i rukola su bogati hranjivim tvarima poput folata i vitamina K, koje povezuje s sporijim kognitivnim starenjem.
-
Ekstra djevičansko maslinovo ulje: Ova masnoća bogata je protuupalnim polifenolima i povezuje se s boljim kognitivnim ishodima.
-
Orašasti plodovi i sjemenke: Orasi, lanene sjemenke i sjemenke bundeve sadrže zdrave masti i minerale koje podržavaju zdravlje krvožilnog sustava i mozga.
Nova hrana za mozak na vidiku
Iako dokazi nisu još snažni kao kod masne ribe i maslinovog ulja, šipak pokazuje obećavajući potencijal za zdravlje mozga. Sjemenke nara i sok od nara, u umjerenim količinama, sadrže polifenole koji se u crijevima pretvaraju u spojeve s potencijalnim pozitivnim učinkom na funkciju mitohondrija i zdravlje mozga.
Kontrola šećera u krvi
Jedan od najvažnijih aspekata zdravlja mozga je održavanje razine šećera u krvi. Dr. Donnai preporučuje odabir minimalno prerađene hrane, davanje prednosti povrću bogatom vlaknima, mahunarkama i cjelovitoj hrani, te smanjenje unosa ultraprerađenih proizvoda i dodanih šećera. Ova strategija može biti ključna za dugotrajnu zaštitu zdravlja mozga.
