10. srpnja 2026. – Hrvatska je bogata vodotocima i jezerima, ali su neka od njih, poput Čepićkog jezera, zauvijek nestala. Iako se danas u Istri vidi tipičan poljoprivredni krajolik, s poljima koja se obrađuju i cestama koje prolaze dolinom, ono što se skriva ispod površine otkriva značajnu ekološku promjenu koja se dogodila u ovom dijelu zemlje.
Čepićko jezero: Zaboravljeno blago Istre
Nekadašnje Čepićko jezero, jedno od najvećih prirodnih jezera u Istri, postojalo je stoljećima. Njegova površina zavisila je od padalina i vodostaja, varirajući između pet i devet četvornih kilometara, s dubinama do nekoliko metara. Okruženo trskom i močvarama, ovo jezero bilo je stanište ribama, pticama i raznim drugim divljim životinjama. No, s vremenom je postalo i izazov za lokalne zajednice, zbog zdravstvenih rizika koje su donosile stajaće vode i komarci.
Inženjerski podvig: Isušivanje jezera
Transformacija tradicionalnog krajolika započela je ambicioznim inženjerskim projektom – izgradnjom odvodnog tunela. Ova građevina, duga otprilike 4,2 kilometra, dovršena je 1932. godine, a njezina je svrha bila odvoditi vodu iz Čepićke doline prema Plominskom zaljevu i Jadranskom moru. Projekat je zahtijevao godine rada i angažman stotina radnika, rezultirajući postupnim nestankom jezera. Kada su završne vode otekle, nekadašnji jezerski reljef pretvoren je u plodna polja pogodna za uzgoj usjeva.
Od ribolova do agrarne ekonomije
Nakon isušivanja Čepićkog jezera, životni stil lokalnog stanovništva se drastično promijenio. S dugogodišnjom tradicijom ribolova koja je bila ključna gospodarska aktivnost, ribari su nestali s dolaskom poljoprivrede kao glavnog načina života. Iako je jezero nekad pružalo resurse za ribolov, danas Čepić polje odiše slikama usjeva, prometnica i naselja, gdje su nekad plovili čamci i gdje su se ljudi okupljali oko ribolovnih aktivnosti.
Ekološki tragovi i promjene
U današnje vrijeme, priča o Čepićkom jezeru gotovo je nevidljiva. Krajolik nudi samo nekoliko tragova koji upućuju na to da je nekada bila prekrivena vodom. Bez dokova, plaža i naselja koja su bila povezana s jezerom, ostaju samo plodna polja i sjećanja sačuvana u povijesnim dokumentima. Ovakva transformacija prirode svjedoči o moći ljudskog djelovanja i pokazuje koliko dalekosežne posljedice mogu imati inženjerski projekti na ekosustave.
Zaboravljeno poglavlje hrvatske povijesti
Iako su tragovi nekadašnjeg Čepićkog jezera danas gotovo neprimjetni, to ne umanjuje njegovu važnost u ekološkoj i kulturnoj povijesti Istre. Krajolik koji je nekad bio bogat vodom pretvorio se u poljoprivredno zemljište, a jedna od najvećih istarskih vodenih površina postala je zaboravljeno poglavlje hrvatske povijesti, podsjećajući nas na to koliko su drastično ljudske odluke mogle oblikovati prirodni svijet.
