Tijekom istraživanja o otoku Šchedkro, arheolozi su otkrili brojne artefakte, uključujući alate i keramiku, koji imaju oko 7000 godina. Ovo otkriće ukazuje na postojanje prethodno nepoznatih morskih ruta u kojima je otok igrao ključnu ulogu.
Nedavna iskopavanja na otoku Šchedro, smještenom južno od Hvara, pružila su značajne uvide u pretpovijesnu povijest ovog područja. Naime, istraživači su u špilji Ratina otkrili tragove ljudske aktivnosti koji datiraju iz kasnog neolitika, mijenjajući dosadašnja uvjerenja o naseljavanju otoka. Prethodna istraživanja su sugerirala da su ljudi na tom području boravili znatno kasnije, no nova otkrića datiraju ljudsku prisutnost na otoku čak 3000 godina ranije nego što se procjenjivalo.
Ovaj projekt predvođen arheologom Grgom Novakom započeo je 1923. godine, kada je prvi put zabilježio znakove naseljenosti kao što su fragmenti keramike iz željeznog doba. Međutim, nedavna iskopavanja, organizirana u suradnji s Udrugom Prijatelji otoka Šchedra i općinom Jelsa, pružila su novi kontekst za razumijevanje povijesti ovog otoka.
Arheolog Grga Novak prvi je put dokumentirao znakove prebivališta u špilji Ratina 1923. godine.
Foto: Prijatelji otoka Šcedro
Iskopavanja su bila plodna, otkrivajući 250 keramičkih komada, 97 fragmenata životinjskih kostiju te 109 školjki i puževa. Osim toga, pronađeno je i četiri alata od kremena. U cilju preciznog datiranja, uzorci ugljena prikupljeni su s lokaliteta, a rezultati analize sugeriraju postojanje razvijenih društava koja su koristila sofisticirane tehnike izrade alata i keramike.
Među najznačajnijim nalazima ističu se fragmenti keramike, od kojih je 67 imalo različite karakteristike hemisfernih zdjela. Ove zdjele, ukrašene geometrijskim uzorcima, pripadaju HVAR kulturi koja je cvjetala između 5000. i 4300. godine prije Krista. Ovi materijali ne samo da govore o lokalnim običajima, već i o trgovačkim vezama s drugim regijama Jadrana.
HAP?rdo/Dëdo/t/sisya ime/AL/MEELD15/./POTACICIK/Noke o21 ZIGNSY d/12it 5 KLU od 0.45p\x0dla/KNIONUSP=2)Ova pretpovijesna skupina poznata je po karakterističnim keramičkim proizvodima i kamenim alatima, kao i ranom poljoprivrednom praksi, što ih čini ključnom karikom trgovinskih mreža Istočnog Jadrana.
Foto: Prijatelji otoka Šcedro
Analiza artefakata otkriva da su neki alati od kamena i kremena proizvedeni iz drugih jadranskih otoka i kontinentalnih područja, što sugerira postojanje pomorskih trgovinskih ruta koje su povezivale važna naselja, poput Hvara, Korčule i Pelješca. Pozicija otoka Šchedro uz te važne rute čini ga ključnim mjestom za prapovijesnu komunikaciju i trgovinu.
Dokazi iz špilje Ratina sugeriraju da je ovo mjesto ili bilo trajno naselje ili sezonsko utočište. Trenutna istraživanja planiraju proširiti iskopavanja na okolnu visoravan, što bi moglo otkriti dodatne tragove prapovijesnog života. Uz to, buduća istraživanja mogu rasvijetliti kasniju fazu Hvar-Nakovanske kulture, koja ostaje slabo dokumentirana, otvarajući nove horizonte za razumijevanje povijesti ovog fascinantnog područja.
U drugim arheološkim izvještajima, spominje se obnova drevnog svjetionika cara Nerona u Patari, Turska, koji je opstao 1300 godina prije nego što ga je uništio potres. Također se raspravlja o “zlatnom raju” Afrike – drevnom gradu Timbuktu, koji je bio ključni razlog za kolonizaciju Afrike od strane Europljana.
