"Zašto su Amerikanci uvijek tako neugodni?"
Nedavno sam naišla na pitanje jednog francuskog korisnika TikToka: "Zašto su Amerikanci uvijek tako neugodni?" Ovo je otvorilo niz razmišljanja o percepciji neugode u različitim kulturama. U nastavku ću istražiti kako se osjećaji, socijalne norme i kulturne razlike prelamaju kroz prizmu američkog društva u usporedbi s, primjerice, francuskim ili hrvatskim.
Kultura neugodnosti
Jedan od ključnih aspekata koji se ističe u ovom razgovoru je koncept neugode, ili kako ga mladi ljudi često nazivaju – "cringe". Ovaj pojam u američkom društvu označava trenutke kada se nešto čini nespretnim ili neadekvatnim, bilo u društvenim interakcijama, prilikom govora ili čak online sadržaju. U čemu je problem?
Zanimljivo je primijetiti da se sama definicija "neugodnosti" značajno razlikuje od kulture do kulture. Dok su Amerikanci skloni analiziranju svake situacije i često se nose s osjećajem neugodnosti, u zemljama poput Francuske ili Hrvatske, društvene norme često ne zahtijevaju tu razinu samorefleksije.
Različiti pogledi na socijalne interakcije
Tijekom ljeta, dok sam boravila u Hrvatskoj, upoznala sam američku djevojku koja se pridružila mojoj grupi prijatelja. Za nju je pojam "neugodno" bio gotovo svakodnevica, dok su moji prijatelji bili zbunjeni tom riječi. "Mi joj činimo neugodno?" pitali su. U njihovim očima, situacije koje bi Amerikanci mogli okarakterizirati kao "neugodne" u Hrvatskoj su bile jednostavno dio svakodnevne komunikacije. Duge tišine ili čudne izjave nisu nužno značile neuspjeh u interakciji, već su se doživljavale kao prirodni dio druženja.
Utjecaj kulture performansi
U knjizi "Tiho: moć introvera u svijetu koji ne može prestati razgovarati" autora Susan Cain opisuje se porast "američke ličnosti", gdje je uspjeh često povezan s mogućnošću prodaje sebe. U društvu koje naglašava šarm, simpatičnost i socijalnu lakoću, neugodnost poprima posebnu dimenziju. Američka kultura često zahtijeva da budemo "izvođači", a taj pritisak može stvoriti veliku anksioznost.
Za usporedbu, u Hrvatskoj se interakcije fokusiraju više na iskrenost nego na performans. Kada netko pita kako ste, očekuje se da će odgovor biti iskren, bez popravljanja za izgled ili impresije. Dakle, tu dolazimo do zanimljive razlike – dok su Amerikanci nesigurni od nespretnosti, Hrvati se fokusiraju na stvarne emocije i veze.
Razlika u pristupu usluzi i svakodnevnim interakcijama
Još jedna rasprava koja se može otvoriti je o kulturi usluge. Kada se vratim u Ameriku, jasno mi je da su svi ljubazni i spremni razgovarati. Carinici, policajci ili baristi često će me dotaknuti s osmijehom i pitati kako sam. U Hrvatskoj, pak, usluga je manje usmjerena na srdačnost, a više na funkcionalnost. Ljudi neće pitati "kako ste" osim ako ne misle da ih to stvarno zanima. To stvara drugačiju atmosferu koja nije nužno "neugodna", već samo drugačija.
Odbacivanje moći "neugodnosti"
Unatoč različitim pristupima, valja napomenuti da niti jedna kultura nije superiornija od druge. Kulturne razlike imaju svoje prednosti i mane. Život u svakodnevnom okruženju gdje je neugoda omalovažena može stvoriti osjećaj slobode. Stoga, ključna poruka u ovom razmatranju bila bi: ništa nije neugodno ako mu ne date moć. Odbacivanje ideje da se svaka socijalna situacija mora izvesti može biti osnažujuće.
Kako Kant napominje u "Kritici čistog razuma", naša iskustva oblikuju jedinstvenu percepciju stvarnosti. Dobar primjer su Clément Ducol i Camille Dalmais koji ne bi trebali biti opsjednuti svojom izvedbom na Oscaru, već se slobodno posvetiti onome što rade.
Na kraju, kada se društvene situacije prestanu doživljavati kao nastupi, one gube moć da se ocijene kao neuspjesi, čime se povećava kvaliteta povezanosti između ljudi.
