Pristupačnost stanovanja u Hrvatskoj: Izazovi i stvarnost

Visoke cijene najma

Pristupačnost stanovanja i visoke cijene najma ostaju goruća pitanja u Hrvatskoj, posebno u kontekstu turizmom orijentiranih ekonomija. Ova problematika postaje posebno izražena u gradovima na obali i u glavnim urbanim središtima, gdje potražnja za najmodavcima često nadmašuje ponudu. U takvim uvjetima, mnogi stanovnici, osobito oni s nižim prihodima, suočavaju se s teškim izazovima u pronalaženju pristupačnog smještaja.

Utjecaj stranih radnika i iseljenika

U Hrvatskoj, sve veća potražnja stranih radnika, kao i iseljenika koji se vraćaju ili dolaze zbog prilike za rad, dodatno je povećala potražnju za stanovanjem. Ova demografska promjena pridonosi usponu cijena najma, budući da rastuće trgovačke aktivnosti i dinamika tržišta rada izazivaju novi pritisak na već postojeće resurse u sektoru stanovanja.

Inflacija i troškovi energetskih resursa

Inflacija, koja je dramatično ubrzana u siječnju 2023. godine, dodatno pogoršava situaciju. Troškovi energije, koji su narasli zbog globalnih tržišnih kretanja i inflatornih pritisaka, znače da kućanstva sada troše značajno više na osnovne životne potrebe. Posebno je zabrinjavajuće povećanje cijena električne energije i goriva, koje je rezultiralo poremećajem u budžetima mnogih hrvatskih obitelji.

Troškovi komunalnih usluga

U Hrvatskoj se troškovi komunalnih usluga, uključujući vodu, struju i plin, drže ispod prosjeka EU. Prema Eurostatu, hrvatska kućanstva troše 14,4% svog raspoloživog dohotka na stanovanje, dok je europski prosjek gotovo 20%. Ova razlika može se djelomično objasniti visokim postotkom vlasništva nad nekretninama, koji iznosi preko 92%, što dodatno smanjuje ukupne mjesečne izdatke za najam.

Razlike unutar EU

Troškovi stanovanja i dalje se dramatično razlikuju među zemljama članicama EU. Dok su, primjerice, kućanstva u Njemačkoj i Danskoj opterećena izdacima za smještaj koji prelaze 25% njihovog dohotka, u nekim sredozemnim zemljama, poput Cipra, taj udio iznosi samo 11,6%. Ova nesrazmjernost ukazuje na različite ekonomske i tržišne strukture unutar Europske unije.

Dilema iznajmljivanja

Za one koji ne posjeduju nekretnine, situacija je mnogo složenija. Pristupačnost stanovanja postaje sve veći problem jer se visoke cijene najma dodatno otežavaju potražnjom globalnih radnika. Mnogi od njih često ne mogu priuštiti skupi najam, što rezultira još većim pritiscima na lokalno stanovništvo koje se bori s pristupačnošću stanovanja.

Zaključna razmatranja

Hrvatska se, iako ima niže troškove stanovanja u usporedbi s nekim europskim zemljama, suočava s izazovima koje donosi rastuća potražnja za smještajem, inflacija i visoke cijene najma. Ove promjene zahtijevaju pažljivo razmatranje i potrošačku svijest, posebno u sektorima u kojima su građani najviše pogođeni. U takvom kontekstu, nastavak ili promjena javnih politika i mjera koje bi mogle olakšati pristup stambenom tržištu ostaje ključno pitanje za budućnost.