Utjecaj Nestabilnih Carina na Modnu Industriju i Radnike
Kada je Centar za poslovna i ljudska prava (BHRC) upitao 25 najvažnijih modnih kompanija na američkom tržištu — uključujući Gap Inc., H&M Group, Nike i vlasnika Zare, Inditex — o učincima nestabilnog uvođenja carina predsjednika Donalda Trumpa, zabilježeno je jedno značajno zapažanje: niti jedan brend nije odgovorio, čak ni da je odbio na postavljeno pitanje. Ovo otkriće ukazuje na nedostatak transparentnosti unutar industrije koja već dugo predstavlja značajan segment globalne ekonomije.
Mayisha Begum, službenica BHRC-a za radni program, istaknula je da je ovo prvi put da su se suočili s ovakvom situacijom. Godinu dana od trenutka kada su carine povećane između 10% i 50%, kako bi se osigurala “Liberation Day”, evidentna je potreba za analizom učinka na radnike u tekstilnoj industriji, čiji su materijalni uvjeti neizvjesniji nego ikad.
Unatoč činjenici da su modni brendovi imali slične načine smanjenja narudžbi tijekom pandemije COVID-19, sadašnja neprozirnost informacijama otežava procjenu razmjera štete. “Tijekom Covida, barem je bilo više vidljivosti u vezi s otkazanim narudžbama”, izjavila je Begum, naglašavajući manjak podataka koji otežava razumijevanje stvarne situacije.
Pravni izazovi u Washingtonu dodatno su otežali situaciju. Nakon što je Vrhovni sud oborio Trumpovu primjenu izvanrednih gospodarskih ovlasti, administracija je uvedena carine koje su odmah uzrokovale kaos unutar opskrbnog lanca. Ove “privremene” carine i daljnje istrage o proizvodnji i prisilnom radu stvorile su neizvjesnost koja je ostavila radnike i dobavljače u složenoj situaciji.
Taj kontinuirani trend smanjenja narudžbi, bez dugoročnih obveza brendova, stvorio je dodatne izazove za radnike. U Šri Lanki su radničke skupine prijavile smanjenje rada, dok su povratne informacije iz Bangladeša otkrile da su dobavljači bili primorani snositi troškove tarifnih izdataka. Dramatična slika o stanju rada također dolazi iz Kambodže, gdje su radnici izvijestili o smanjenim smjenama i gubitku posla.
Tu su i međunarodne trgovinske povlastice koje istječu 2025. godine, što dodatno komplicira situaciju. Lesoto, na primjer, suočen je s teškom situacijom, gdje je više od 5.000 radnika otišlo na godišnji odmor zbog smanjenja narudžbi. Predstavnik Nezavisne demokratske unije Lesota, Lieketseng Leteka, naglašava da se situacija može dodatno pogoršati bez jamstva i predanosti od strane američkih vlasti.
U međuvremenu, krize izazvane pandemijom i trgovinskim politikama dodatno su egzistencijalno prijetile radnicama i radnicima u sektoru. Iz brojnih izvora dolaze informacije o smanjenju radnih mjesta i predsjenju radnika da rade prekovremeno bez ikakvih jamstava za budućnost. U Bangladešu, na primjer, 78% konfekcijskih radnika ne može osigurati dovoljno hrane za svoje obitelji.
Reformi, kao što su oni potaknuti H&M-om, nedovoljno su učinkoviti u odnosu na većinu industrije koja ostaje izložena trenutnim izazovima. Mnogi radnici u tekstilnoj industriji sada se prisiljeni okrenuti rizičnijim izvorima prihoda ili čak neformalnim poslovima. “Neke od tih tvornica jednostavno nestaju”, izjavila je Anna Bryher, ističući opasnosti s kojima se suočavaju radnici bez ikakvih osiguranja.
Uz sve navedeno, situacija se može još pogoršati zbog globalne politike i ekonomskih pritisaka. Kako se tržište suočava s izazovima poput povećanja troškova energije i sirovina, industrija tekstiila i odjeće ostaje na nesigurnim temeljima što se tiče prava radnika i održivosti. Bez hitne intervencije i promjena u kriterijima na razini brendova, budućnost zaposlenih u ovom sektoru ostaje neizvjesna.
