Hrvatska se razvija kao uspješna europska nacija i turistička destinacija, ali s time dolazi i hrpa novih društvenih izazova, među kojima je najistaknutija sve veća zabrinutost zbog ovisnosti mladih.
Mladi ljudi u zapadnom svijetu suočavaju se s različitim izazovima kada je riječ o ovisnosti od alkohola i nikotina do droga, digitalnoj ovisnosti i kockanju, s više potreba pomoć alkohola i rehabilitaciju nego ikad prije.
Ali zašto to postaje takav problem i koji su rizici s kojima se i dalje suočava sljedeća generacija Hrvatske?
Mijenjanje obrazaca uporabe tvari
Alkohol je tradicionalno imao središnju ulogu u društvenom životu u većem dijelu Europe, a Hrvatska nije iznimka. Međutim, obrasci potrošnje među mladima se mijenjaju. Dok se mnogi tinejdžeri još uvijek susreću s alkoholom u ranoj dobi, sve je veća zabrinutost zbog prekomjernog opijanja i njegovih dugoročnih posljedica.
Istodobno se pojavljuju noviji trendovi. Uspon vapinga i e-cigareta predstavio je nikotin mlađoj publici, često pod zabludom da je sigurnija alternativa pušenju. Ova percepcija može dovesti do rane ovisnosti, a potencijalni zdravstveni rizici još uvijek nisu u potpunosti shvaćeni.
Urbani centri kao što je Zagreb i obalna središta poput Splita također su izvijestila o sve većem eksperimentiranju s rekreacijskim drogama, osobito tijekom festivala i užurbane ljetne sezone. Jednostavan pristup i društveno prihvaćanje u određenim okruženjima mogu povećati vjerojatnost ponovne uporabe.
Porast digitalne ovisnosti
Osim supstanci, ovisnost o ponašanju postaje jednako gorući problem. Mladi ljudi danas odrastaju u svijetu definiranom pametnim telefonima, društvenim mrežama i stalnom povezanošću. Iako tehnologija nudi neosporne prednosti, pretjerana uporaba može dovesti do problema kao što su smanjena koncentracija, poremećaj sna i povećana tjeskoba.
Platforme dizajnirane da privuku pozornost mogu stvoriti kompulzivne obrasce korištenja, što otežava tinejdžerima da se otkače. Za mnoge, pritisak da održe online prisutnost može biti ogroman, zamagljujući granicu između zdravog angažmana i ovisnosti.
U gradovima s velikim brojem turista poput Dubrovnika, gdje se često naglašavaju imidž i izgled, društveni mediji mogu pojačati osjećaj nedostatnosti ili isključenosti među mlađim korisnicima.
Temeljni uzroci i pritisci
Ovisnost se rijetko razvija izolirano. Niz temeljnih čimbenika može povećati ranjivost među mladima. Akademski pritisak, neizvjesnost oko budućeg zaposlenja i utjecaj globalizirane kulture doprinose razini stresa.
Obiteljska dinamika također igra presudnu ulogu. Dok je Hrvatska poznata po jakim obiteljskim vezama, promjena stilova života i ekonomski pritisci mogu utjecati na količinu vremena i potporu koja je dostupna mladim ljudima. U nekim slučajevima, ovisnost se može pojaviti kao mehanizam suočavanja s dubljim emocionalnim ili psihološkim borbama.
Utjecaj vršnjaka ostaje jedan od najmoćnijih pokretača. Želja da se uklope ili budu prihvaćeni može navesti tinejdžere da eksperimentiraju s tvarima ili ponašanjima koja bi inače izbjegavali.
Obrazovanje i prevencija
Napori za rješavanje problema ovisnosti mladih u Hrvatskoj uzimaju sve više maha. Škole, zdravstvene organizacije i zajednice sve se više usredotočuju na obrazovanje i ranu intervenciju. Programi usmjereni na podizanje svijesti o rizicima upotrebe supstanci i prekomjerne konzumacije digitalnih sredstava pomažu mladima da donose informiranije odluke.
Javne kampanje također su počele izazivati zastarjele percepcije, osobito o alkoholu i pušenju. Poticanjem otvorenih razgovora, ove inicijative imaju za cilj smanjiti stigmu i olakšati onima koji se bore da traže pomoć.
Međutim, praznine ostaju. Pristup uslugama mentalnog zdravlja, osobito u ruralnim područjima, može biti ograničen. Za učinkovito rješavanje problema bit će ključno osigurati da je podrška dostupna i prilagođena mladima.
