12. Dani hrvatskog pršuta u Dubrovniku: Istarski proizvođač Pisinium ponio titulu šampiona
Dubrovnik, 24. travnja 2026. – Grad s bogatom poviješću i tradicijom, poznat po svom turizmu, ovaj je tjedan bio središte gastro uzbuđenja. Na 12. Danima hrvatskog pršuta, održanim od 24. do 25. travnja, titulu šampiona ponio je istarski proizvođač Pisinium. Ova nagrada potvrđuje dugogodišnji rad i predanost obitelji Hreljak, koja stoji iza ovog renomiranog brenda.

Fotografija: Šampionsku titulu osvojio istarski proizvođač Pisinium (Foto: Foto Nomad)
Povijest i uspjesi
Pisinium se ne može ignorirati kada je riječ o pršutu; njihova tradicija najbolje se očituje u kvaliteti. Ovaj proizvođač nije novi igrač na terenu – već je osvojio šampionsku titulu i 2018. godine u Dubrovniku, što ukazuje na dosljednost i izvrsnost. Na ovogodišnjem natjecanju, drugo mjesto pripalo je istarskom proizvođaču Dujmoviću, dok su treće mjesto podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjeli, koji su završili s izjednačenim brojem bodova.
Izbor i ocjenjivanje pršuta
Na natjecanje je pristiglo ukupno 14 pršuta. Iako su se natjecatelji suočavali s izazovima u proizvodnji, posebice zbog nestašice sirovina uzrokovanih afričkom svinjskom kugom, istarski proizvođači briljirali su u ocjenjivanju. “Osvajanje ove titule potvrđuje naš rad i motivira nas da nastavimo čuvati tradiciju i izvornost,” izjavila je Melani Hreljak, suvlasnica Pisiniuma.
Značaj pršuta za hrvatsku gastronomiju
Hrvatska se može pohvaliti s četiri zaštićene sorte pršuta unutar EU – istarskim, krčkim, drniškim i dalmatinskim, što je stavlja u red s vodećim gastro nacijama poput Francuske, Italije i Španjolske. Ove oznake nisu samo administrativne; one jamče kvalitetu, podrijetlo i povjerenje potrošača, dok istovremeno štite proizvođače na globalnom tržištu.
Globalni izazovi i prilike
Unatoč globalnim pritiscima, uključujući trgovinske napetosti i viškove ponude, postoji optimizam za rast hrvatske industrije pršuta. Hrvatska godišnje proizvodi oko 550.000 pršuta, dok domaća potrošnja iznosi oko milijun. U planu su ulaganja i razvojni projekti koji bi mogli premašiti kapacitet proizvodnje na 800.000 jedinica godišnje.

Fotografija: Istraži i uživaj u nagrađivanim pršutima (Foto: Foto Nomad)
Turizam i promicanje tradicionalnih proizvoda
Snažan porast turizma igra ključnu ulogu u potražnji za tradicionalnim proizvodima poput pršuta. Dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja u predsezoni povećava interes za enogo-gastronomiju, stvarajući nove mogućnosti za proizvođače. Stručnjaci također naglašavaju potrebu za jačanjem domaćeg svinjogojstva, čime bi se smanjila ovisnost o uvozu.
Državna potpora i održivost
Državna potpora kroz EU fondove igra važnu ulogu u održivosti i razvoju hrvatske pršutarske industrije. Manifestacija Dana hrvatskog pršuta pozdravila je ponovni povratak u Dubrovnik nakon osam godina, ističući važnost povezivanja poljoprivrede i turizma. U subotu, 25. travnja, na tržnici Gruž, posjetitelji će imati priliku kušati i kupiti nagrađivane pršute, uključujući šampionski Pisinium, po promotivnim cijenama.

Fotografija: Pršut kao ključni dio hrvatskog kulturnog identiteta (Foto: Foto Nomad)
Gastro trendovi i kulturna važnost
Pršut je više od samo proizvoda; on predstavlja dio hrvatskog kulturnog identiteta, često nazivan “kraljem stola”. Kontinuirana potpora državnih institucija, osiguranje razvojnih projekata i zaštita proizvoda su ključni za budućnost hrvatskog pršuta.
Kako se hrvatska pršutarska industrija nastavlja razvijati, s novim izazovima i prilikama, upečatljiva tradicija i kvaliteta i dalje će privlačiti pažnju kako domaćih, tako i stranih ljubitelja gastronomije.





