Are mi starenje brži od prethodnih generacija? Iako je prosječni životni vijek u Velikoj Britaniji i dalje visok, zdrav životni vijek – godine proživljene u dobru zdravlje – smanjuje se. Ovo sugerira da, suprotno popularnom izrazu, dobi je više od broja.
Prema neuroznanstveniku dr. Davidu Coxu, autoru Dobni kod, može biti u tome što naša dijeta doprinosi bolesnom zdravlju i ranijoj smrti. Sve više ultra-procesiranih namirnica, višak kalorija i oskudica hranjivih tvari u našoj prehrani čine da se osjećamo loše.
“U posljednjih 10 godina vidjeli smo zabrinjavajuće trendove”, ističe dr. Cox. “Pretilost, dijabetes i razne metaboličke bolesti su u porastu, kao i karcinom kod ljudi mlađih od 50 godina.” Ovi čimbenici ukazuju na ubrzavanje starenja.
Ali ako dijeta može ubrzati starenje, također može usporiti procese koji nas vode ka bolesti, tvrdi dr. Cox. On dijeli najbolje prehrambene savjete koje je prikupio kroz svoja istraživanja.
Kako odgoditi ‘upalu’
Vaša biološka dob je neupitna, no postoji i fenomen “programiranog starenja” kroz faze života, kao što su pubertet i menopauza. No, osim toga, postoji i koncept degenerativnog starenja.
“(Degenerativno) starenje je ravnoteža između oštećenja i obnova – koliko štete nanosimo tijelu i koliko uspijevamo popraviti”, objašnjava dr. Cox. Loša ishrana može ubrzati ovu štetu, pogoršavajući prirodne procese starenja.
Loša dijeta može dovesti do oksidativnog stresa i nakupljanja *zombi stanica*, koje proizvode upalu. “Ove stanice gube svoju funkciju i stvaraju tzv. implikacije upale; mogu čak pretvoriti i druge stanice u ‘zombi stanice’.”
“Svi ti faktori povećavaju rizik od bolesti kada tijelo stvara nove zombi stanice brže nego što ih uklanja”, navodi dr. Cox. S druge strane, hranjiva dijeta bogata vitaminima i mineralima može pomoći tijelu da se popravlja, usporavajući starenje.
Jednostavni načini za poboljšanje prehrane
Osnovni savjet: jedite svoje povrće i ciljajte na pet ili više porcija voća i povrća dnevno. Prioritetizacija cjelovitih namirnica, punjenje tanjura vlaknima te uključivanje proteina u obroke su ključni za zdravu prehranu. NHS Eatwell vodič može vam pomoći da započnete.
Pored ovoga, ciljanje određenih “super nutrijenata” i podešavanje vremena obroka može dodatno poboljšati zdravlje.
Jedite masnu ribu
“Uključivanje masne ribe poput lososa tri puta tjedno može vam dati visok udio omega-3 masnih kiselina”, savjetuje dr. Cox. Dokazano je da omega-3 pomažu usporavanju starenja na razini DNK. Oni su povezani s boljim zdravljem mozga i srca.
Omega-3 masne kiseline pomažu imunološkom sustavu da se bori protiv upale. Kako starimo, one postaju ključne za održavanje zdravlja mišića. “Mnogi od nas troše više energije nego što im je potrebno, što uzrokuje gubitak mišića i povećanje visceralne masnoće”.
Doručak kao kralj
Mnogi ljudi jedu najveći obrok večerom, što može biti problematično. “Ljudi su evoluirali da jedu tijekom dana, a nosioci probavnih procesa su najefikasniji u jutarnjim satima”, kaže dr. Cox. Preporučuje da doručak ili ručak budu najveći obroci, a večera manja.
“Ovo može poboljšati reakciju inzulina tijekom dana, smanjujući rizik od debljanja i stvaranja visceralne masnoće”.
Jedite više minerala
Vitamini su neophodni, ali minerali također igraju vitalnu ulogu. Mnogi ljudi ne unose dovoljno minerala, što može biti rješen problem kroz pravilnu prehranu umjesto dodataka. Cink i magnezij su osobito važni za prevenciju inzulinske rezistencije koja se može razviti s godinama.
Ovi minerali se nalaze u mesu, mliječnim proizvodima, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama. Kumčastu prehranu bogatu mineralima pomaže spriječiti gušteraču od preopterećenja, što smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2.
Idi zeleno
Lisnato povrće i sušeno bilje su bogati mineralima koji podržavaju zdravlje bubrega. “S godinama, bubrezi počinju brže stariti, pa je važno osigurati da unosimo dovoljno minerala koji im pomažu u radu”, objašnjava dr. Cox.
Ova vrsta povrća može smanjiti stres na bubrege, pomažući im da izbacuju toksine i održavaju zdravlje.
Pronađite flavonoide
Polifenoli su prirodni spojevi s mnogim zdravstvenim prednostima, a flavonoidi, podskup tih spojeva, pomažu u prevenciji hipertenzije. “Nalaze se u voću i povrću jarkih boja, poput bobičastog voća”, kaže dr. Cox, navodeći da umjerena konzumacija može poboljšati protok krvi, dok se nije upravo obrnuto pokazalo da visok unos može biti štetan.
