Diljem Afrike, milijuni djece odlaze u krevet s punim želucima, ali s pothranjenim tijelima. Iako konzumiraju dovoljno osnovnih namirnica poput kasave, riže, kukuruza ili jama kako bi utažili glad, mnogima nedostaju vitamini i minerali potrebni za zdrav rast i razvoj. Ova kriza, koja se naziva “skrivena glad”, nije vidljiva na način na koji to obično zamišljamo. Umjesto očiglednih znakova gladi, tu su djeca koja se muče s koncentracijom u školi zbog nedostatka željeza ili trudnice pogođene anemijom, dok njihova produktivnost opada zbog loše prehrane.
Stručnjaci tvrde da skrivena glad predstavlja jedan od najvećih izazova za gospodarski rast u Africi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i drugih institucija, oko 1,9 milijardi ljudi na globalnoj razini pati od nedostatka mikronutrijenata, a to se najviše osjeća u podsaharskoj Africi.
Posljedice loše prehrane nisu ograničene samo na zdravlje. Djeluju kao prepreka obrazovanju i ekonomskom razvoju: djeca koja pate od nedostatka hranjivih tvari postaju manje produktivna u odrasloj dobi. U Nigeriji, 69% djece mlađe od pet godina ima anemiju, a slične se stope javljaju širom zapadne Afrike, kao što su Gana i Malija. Ovi nedostaci značajno ograničavaju zdrav razvoj tijekom ključnih godina života.
Nutricionistica Margaret Mary Tohouenou iz Nestléova Centra za istraživanje i razvoj u Obali Bjelokosti objašnjava kako se problemi prehrane često potječu iz pogrešnog razumijevanja. “Prehrana nije samo jesti dok niste siti. Radi se o pružanju tijelu onoga što mu je potrebno”, ističe Tohouenou. Mnoge obitelji u Africi, suočene s ekonomskim pritiscima, biraju jeftine izvore hrane koji daju kalorije, dok često zanemaruju voće, povrće i mliječne proizvode koji su ključni za nutritivnu ravnotežu.
Micronutrijenti poput željeza, cinka, joda i vitamina A izuzetno su važni za tijelo, ali se često zanemaruju. Željezo, primjerice, igra ključnu ulogu u proizvodnji hemoglobina, dok cink jača imunitet i potiče rast. Tohouenou naglašava da su posljedice nedostatka ovih hranjivih tvari osobito ozbiljne za trudnice i malu djecu, čime se povećava rizik od zdravstvenih problema i usporava razvoj.
Kako bi se uhvatili u koštac s ovim problemom, mnoge afričke vlade počele su se fokusirati na obogaćivanje hrane kao javnozdravstvenu strategiju. Primjeri uključuju obogaćivanje soli jodom i biljnog ulja vitaminom A. Privatni sektor također prepoznaje važnost ove teme, s kompanijama poput Nestléa koje investiraju u znanost o prehrani kako bi poboljšale nutritivnu kvalitetu hrane koja se već konzumira.
Nestlé ističe da je više od 95% njihovog portfelja proizvoda u Nigeriji obogaćeno kako bi se osigurale potrebne hranjive tvari. Primjerice, popularne Maggi kocke sadrže željezo i jod, dok su žitarice Golden Morn obogaćene vitaminima i mineralima kako bi se podržalo zdravlje potrošača. Ova obogaćena hrana nije zamjena za raznoliko prehrambeno bogatstvo, već dodatak koji može pomoći u rješavanju problema skrivenih nedostatka hranjivih tvari.
Prema Jeroenu Mulleru, voditelju istraživanja i razvoja za Nestlé Sub-Saharan Africa, važnost istraživačkih centara, poput onog u Abidžanu, leži u njihovoj sposobnosti prilagodbe znanstvenih otkrića lokalnim potrebama. Centar proučava lokalne usjeve i prehrambene navike kako bi razvio proizvode koji su u skladu s afričkom stvarnošću, dok surađuje s poljoprivrednicima kako bi poboljšao prinose.
Florence Kacou, voditeljica klastera za regulatorna i znanstvena pitanja, naglašava da su znanstvena potpora i regulacija esencijalni za povjerenje potrošača. Svaki proizvod prolazi rigorozne evaluacije kako bi se osiguralo da su prehrambene tvrdnje znanstveno potkrijepljene. Na taj način, povjerenje potrošača ostaje netaknuto.
Međutim, stručnjaci i dalje upozoravaju da samo obogaćivanje hrane nije dovoljno. Uravnotežena prehrana, poboljšanje sanitacije, prevencija bolesti i zdravstvena skrb ključni su za rješavanje problema skrivenih oblika gladi. Smatra se da smanjenje siromaštva može značajno pridonijeti boljem pristupu zdravijoj prehrani.
Gledajući u budućnost, Afrika bi mogla postati kontinent s gotovo svakim četvrtim stanovnikom do 2050. godine. Investicije u prehranu i zdravlje postaju presudne za osiguranje gospodarskog rasta. Djeca koja rastu u zdravom okruženju imaju veće šanse za uspjeh u školi i kasnije na radnom mjestu. Ojačana prehrana smanjuje troškove zdravstvene skrbi, poboljšava ljudski kapital i podiže nacionalnu produktivnost.
Za potpuno oslobađanje potencijala mlade i rastuće populacije Afrike potrebno je suradnji između vlada, tvrtki i istraživačkih institucija. Skrivena glad nije samo problem zdravstva, već i gospodarski izazov s kojim se moraju suočiti svi dionici.
