Porast broja stranih radnika u Hrvatskoj: Trendovi i razvojne strategije
Značajno povećanje zahtjeva
U 2024. godini, Hrvatska je zabilježila značajan porast zahtjeva za strane radnike, s prijavljenih 286.000 zahtjeva za prebivalište i radne dozvole, što predstavlja porast od 22% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend ukazuje na rastuću potrebu za kvalificiranom radnom snagom unutar zemlje, s posebnim fokusom na sektore koji se bore s nedostatkom radnika.
Izdavanje radnih dozvola
Vlada Republike Hrvatske izdala je 206.529 radnih dozvola, što je porast od 20% u odnosu na 2023. godinu. Od tog broja, 113.504 stranih radnika trenutno drži aktivne radne dozvole. Ovo povećanje se najviše osjeća u sektorima izgradnje, turizma, ugostiteljstva, industrije, prometa, komunikacija i trgovine, gdje je konkurencija za radnu snagu najizraženija.
Statistika prema zemljama
Analizirajući izvore radne snage, najviše dozvola u 2024. godine izdato je građanima Bosne i Hercegovine (38.100) i Nepalu (35.635). Slijedi Srbija s gotovo 28.000 dozvola, dok su Indija (20.000), Filipini (14.600), Sjeverna Makedonija (oko 14.000), Bangladeš (13.600), Kosovo (8.000), Uzbekistan (7.000) i Egipat (nešto manje od 7.000) također značajni izvori stranih radnika koje Hrvatska privlači.
Novi zakon o stranim radnicima
Hrvatski parlament planira glasati o novom prijedlogu Zakona o stranim radnicima, čiji je cilj usklađivanje s europskim zakonodavstvom i bolja regulacija pravnog okvira za strane radnike. Predloženi zakon naglašava važnost zaštite prava stranih radnika i nadgledanje agencija koje im pomažu u zapošljavanju.
Osiguranje prava stranih radnika
Novi zakon također uključuje odredbu da plaće stranih radnika ne smiju biti niže od plaća hrvatskih radnika koji obavljaju iste poslove. Uvođenje amandmana na zakon nudi dodatnu zaštitu i privilegije, kao što je implementacija EU direktive o plavoj kartici koja je namijenjena privlačenju visoko kvalificiranih profesionalaca.
Plava karta i povećanje razdoblja važenja
Jedan od ključnih aspekata novog zakona je proširenje valjanosti plave kartice s 24 na 48 mjeseci. Ovo omogućava zadržavanje visoko kvalificiranih radnika duže vrijeme. Također, osobe bez formalnih obrazovnih kvalifikacija, ali s potrebnim vještinama, posebno u IT sektoru, mogu dobiti plavu kartu ako dokažu svoje radno iskustvo, uz rješavanje od strane komisije koju imenuje ministar rada.
Uvjeti za radne dozvole
Nositelji plavih kartica moraju ostvarivati mjesečne prihode koji su 1,5 puta veći od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, a prebivalište i radne dozvole će se izdavati na razdoblje do tri godine, što je značajno produženje u odnosu na trenutno važeću jednogodišnju granicu. Sezonski radnici će sada moći raditi do devet mjeseci umjesto dosadašnjih šest.
Odgovornosti poslodavaca
Poslodavci će se od sada morati pridržavati strogih zakonskih okvira kako bi osigurali financijska jamstva za radnike koje zapošljavaju. U slučaju da se poslodavac odluči povući iz zapošljavanja, financijska jamstva bi trebala biti na snazi da zaštite prava radnika. Također, omogućeno je odgađanje mogućih kazni za poslodavce do 1. siječnja 2026. godine.
Digitalne platforme i zapošljavanje
Prema novom zakonu, vođenje poslova putem digitalnih platformi, poput Bolta ili Wolta, bit će zabranjeno za poslodavce koji su nezakonito zapošljavali strane radnike. Također, poslodavci koji traže dozvole za strane radnike moraju zadovoljiti prethodne uvjete – zaposliti barem jednog hrvatskog državljana u prethodnoj godini, podmiriti sve javne pristojbe i ostvariti minimalni promet od 10.000 eura za pravne osobe ili 15.000 eura za fizičke osobe.
Ova sveobuhvatna regulativa nastoji ne samo privući radnike iz inozemstva već i osigurati njihovu zaštitu i ravnotežu na tržištu rada.
