Rastuće cijene u hrvatskom turizmu izazivaju zabrinutost za putnike i ekonomiju
Hrvatska je poznata kao jedno od najprivlačnijih turističkih odredišta na svijetu, privlačeći putnike svojom zadivljujućom obalom, povijesnim gradovima i bogatom kulturnom baštinom. No, raste zabrinutost da će rastuće cijene u turističkom sektoru odvratiti posjetitelje. S obzirom na to da cijene u Hrvatskoj rastu brže od onih u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, javni dužnosnici i poslovni lideri poduzimaju mjere kako bi osigurali da se Hrvatska zadrži kao konkurentna destinacija.
Turistički sektor vidi porast cijena
Unutar posljednje tri godine hrvatski turistički sektor zabilježio je porast cijena od oko 50%. U usporedbi s drugim mediteranskim zemljama, gdje su cijene porasle samo između 15% i 20%, ovo povećanje predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Premijer Andrej Plenković naglašava važnost održavanja konkurentnih cijena kako bi se očuvala turistička industrija i privukli posjetitelji.
Izvori rastućih troškova nisu povezani s povećanjem cijena energije ili visokim porezima; Hrvatska se može pohvaliti nekim od najnižih cijena energije u eurozoni. Umjesto toga, glavni uzrok rastućih cijena jesu troškovi u ugostiteljskom sektoru, koji su značajno utjecali na cijene smještaja, a time i na ukupnu potrošnju turista.
Pad posjetitelja s ključnih tržišta
Rastuće cijene već imaju svoj utjecaj na broj posjetitelja; smanjenje broja turista zabilježeno je posebno s ključnih tržišta poput Njemačke, Češke, Austrije i Italije. U prošloj sezoni, prihodi stranih turista u Hrvatskoj pali su za 0,7% unatoč vrhuncu turističke sezone. Kristjan Staničić, direktor Hrvatskog nacionalnog turističkog odbora, ističe da se mnogi putnici sve više fokusiraju na vrijednost koju dobivaju za svoj novac, što dodatno komplicira situaciju za hrvatske turističke operatere.
Vlada nagovara industriju da djeluje
Ministar financija Marko Primorac otvoreno je kritizirao turističku industriju zbog prekomjernog povećanja cijena. On smatra da Hrvatska ne može opravdati veće cijene u odnosu na druge popularne destinacije poput Grčke, Španjolske ili Portugala. Osim toga, kao što je naglasio, mnogi hrvatski građani ne mogu si priuštiti odmore unutar vlastitih granica, što dodatno ukazuje na potrebu za smanjenjem cijena.
Ministar turizma Tonči Glavina prepoznao je ozbiljnost situacije i označio 2025. godinu kao ključnu za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske kao turističke destinacije. Iako je mogućnost bojkota hrvatskog turizma od strane turista spomenuta, priznao je kako bi smanjenje cijena moglo biti nužno kako bi se privukli novi posjetitelji.
Vlasnici tvrtki guraju natrag
Dok se turizam u Hrvatskoj suočava s izazovima, vlasnici hotela i drugih turističkih usluga ističu da su rastuće plaće i inflacija stvarni uzroci povećanja cijena, a ne samo želja za profitom. Vedran Ostojić iz Udruženja hrvatskog turizma naglašava da su hoteli u Hrvatskoj imali ograničenu mogućnost povećanja cijena, s porastom od samo 1,9% tijekom prošle godine, dok su rivalne destinacije u mediteranskoj regiji povećale cijene za 4,5%.
Osim toga, visoke provizije s globalnih platformi za rezervaciju dodatno opterećuju male iznajmljivače. Neki lideri industrije predložili su implementaciju nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim platformama i povećala konkurentnost domaćih usluga.
Rastući troškovi dodaju nova ograničenja putovanja
Kako bi se dodatno otežala situacija, putnici iz zemalja oslobođenih viza moraju se pripremiti za nove zahtjeve koji će stupiti na snagu 2026. godine. Europski sustav informacija o putovanjima i autorizaciju (ETIAS) može dodatno obeshrabriti putnike koji razmatraju posjet Hrvatskoj, osobito u kontekstu rastućih troškova.
Osobe s niskim troškovima putovanja mogu početi razmatrati alternativna odredišta, dok bi dugoročni posjetitelji mogli preispitati svoje planove zbog povećanih životnih troškova u zemlji. Povećanje cijena može uzrokovati promjenu obrazaca migracije, dok bi bogatiji putnici mogli ostati, a turisti iz srednje klase mogli biti usmjereni prema destinacijama koje nude bolju vrijednost.
Donositelji politika paze na ekonomski ispadanje
Hrvatska kriza cijena nadilazi okvire turizma i može utjecati na mnoge aspekte ekonomije. S obzirom na veze s Njemačkom i Austrijom, zemlje koje zapošljavaju mnoge Hrvate, moguće je da će se povećati broj građana koji traže poslove u inozemstvu. Ovakav razvoj događaja dodatno bi opteretio tržišta rada unutar EU, koja se već suočavaju s nedostatkom radne snage.
Hrvatska vlada mogla bi se suočiti s izazovima u pronalaženju novih načina za privlačenje stranih radnika te preispitati svoje politike prema imigrantskim radnicima. U svjetlu smanjenja turističkog sektora, strategije koje se tiču radnih dozvola i poticaja za rad trebale bi biti predmet rasprave.
Hrvatska služi kao upozorenje drugim zemljama EU o osjetljivosti ekonomija koje se oslanjaju na turizam, a nužno je zadržavanje cijena pod kontrolom kako bi se osigurala stabilnost. Otkucaji ekonomskih promjena diljem Europe mogu donijeti korijenite promjene na cjelokupnom turističkom tržištu, dok zemlje poput Španjolske i Grčke također moraju osmisliti strategije cijena kako bi zadržale svoje posjetitelje.
S obzirom na složenost trenutnih izazova, Hrvatska će morati raditi na stvaranju ravnoteže između održavanja kvalitete usluge i konkurentnosti cijena kako bi osigurala održivu turističku budućnost.
