Brza moda i njeni uticaji na klimu
Brza moda postala je sinonim za trenutne trendove i dostupnost jeftine odjeće. Međutim, iza tog prividno atraktivnog poslovnog modela leži zastrašujuća stvarnost: industrija brze mode odgovorna je za oko 10 posto globalnih emisija ugljika, više nego svi međunarodni letovi i pomorski brodovi zajedno. To je podatak koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, posebno u vremenu kada se klimatske promjene suočavaju s ozbiljnim posljedicama.
Ekološke posljedice proizvodnje brze mode
Brza moda se oslanja na model masovne proizvodnje, gdje se odjeća i dodaci brza proizvode prema najnovijim trendovima modne piste. Ovakav pristup ne samo da stvara enorman otpad, već također troši izvanredne količine prirodnih resursa. Prema podacima UN-ovog programa za okoliš, sektor brze mode je druga najveća potrošačka industrija vode. Proizvodnja jedne traperice zahtijeva oko 7,000 litara vode, dok se za proizvodnju pamučne košulje koristi oko 2,600 litara. Ovi podaci govore o ogromnom pritisku koji industrija vrši na vodne resurse u svijetu.
Uticaj carina na brzu modu
Nedavna odluka američke administracije o uvođenju dodatnih tarifa na proizvode proizvedene u Kini unosi nemir u industriju brze mode. Očekuje se da će nova tarifa od 10 posto povećati cijene mnogih proizvoda, uključujući i ultra jeftinu odjeću koja se prodaje putem online platformi. Tarife će posebno pogoditi brendove poput Sheina i Temua, koji su se specijalizovali za brzu i jeftinu modu, a sada će biti suočeni s dodatnim troškovima koji bi mogli promijeniti cijene njihovih proizvoda na američkom tržištu.
Zagađenje i otpaci iz brze mode
Industrija brze mode je takođe drugi najveći zagađivač vode na svetu. Procesi kao što su tekstilno umiranje često dovode do ispuštanja otpadnih voda u rijeke i potoke, što dodatno pogoršava kvalitetu vode. Štaviše, samo 12 posto tekstilnog otpada se reciklira širom svijeta, dok je još manje, samo 1 posto, odjeće odbačeno reciklirano u novu odjeću.
Moguće promjene u potrošačkom ponašanju
Stručnjaci kao što su Juozas Kaziukenas i Meg Pirie upozoravaju da bi tarifa mogla rezultirati povećanjem cijena, ali je sumnjivo hoće li to značajno uticati na proizvodnju i prodaju brze mode. Manji brendovi mogli bi biti pogođeni više i možda će morati prilagoditi svoje proizvodne lanac. S obzirom na trenutne trendove, može se očekivati da će potrošači nastaviti birati brzu modu, bez obzira na eventualno povećanje cijena.
Potreba za održivim rješenjima
Mnoge organizacije i aktivisti za zaštitu okoliša pozivaju na promjenu višeg stepena u industriji. Primjerice, Lucy Tammam, kreativna direktorica održive modne marke, ističe potrebu za pojačanim regulativama koje bi poticale održivost i odgovornost proizvođača za cijeli životni ciklus proizvoda. Također, nudi se ideja o poreznim olakšicama za brendove koji se pridržavaju održivih praksi.
Tematika brze mode nije samo o odjeći koju nosimo, već o cijelom ekosistemu koji opterećuje našu planetu. Proizvodnja, potrošnja, zagađenje i otpaci – svi ovi faktori čine složen i hitan izazov s kojim se društvo mora suočiti. Postoji potreba za svjesnijim potrošačima, transparentnijim poslovnim praksama i, iznad svega, hitnim akcijama za zaštitu okoliša u kojem živimo.
