Konferencije su uz umrežavanje možda i najvažniji dio showcase festivala, pa tako i najvećeg balkanskog, MENT Ljubljana.
Ovih dana osvrnut ćemo se na neke, nama zanimljive teme, a već drugog dana MENT festivala u Ljubljani, počelo se govoriti o streaming servisima, odnosno prisutnosti streaminga na Balkanu u zadnjih pet godina, ali i budućnosti. O ovoj temi govorili su Bojan Musulin iz srpskog IDJDigitala, Dimitrisz Topuzidisz iz Believea Mađarska, te Marta Stupin iz hrvatskog Menarta, konferenciju je moderirao Dario Draštata, direktor Dallas Recordsa i predstavnik udruženja RUNDA i IMPALA.
Dolaskom streaming servisa na Balkan dosta toga se promijenilo u smislu konzumiranja glazbe, fizička izdanja više nisu bila popularna, a YouTube kao glavni streaming servis dobio je konkurente i danas je zapravo izguran s čelne pozicije audio servisa preko kojih konzumiramo glazbu. Postao je svojevrsni posrednik do audio streaming servisa. Balkan je donekle bio spreman za streaming servise, primjerice Hrvatska imala je odmah po dolasku servisa svoje lokalne kataloge koji su podignuti puno prije nego što su servisi bili dostupni u našoj državi. Brojke govore sve, a predstavljene su na ovoj konferenciji u sklopu višegodišnje analize. Spotify je definitivno najpopularniji audio streaming servis, što zbog korisničkog sučelja, što zbog algoritma koji još nije nitko nadmašio, a tu je blizu i Deezer koji je bio prvi audio streaming na našem području.
Na konferenciji je posebno naglašeno kako dizanjem kataloga na streaming servise nije završen posao, jer da bi neka glazba došla do korisnika i kako bi se najviše priljubila uz algoritam potrebno je uređivanje profila izvođača, verificiranje tih istih profila, nadopunjavanje profila s biografijama, fotografijama i čak popisima koncerata. Isto tako dosta je važno postavljanje tekstova pjesama, pogotovo na Spotifyju, što današnji korisnici itekako zahtijevaju. No, ono što je zapravo zastrašujuće, dosta izvođača u Hrvatskoj nema sređene profile, a da ne govorimo o tekstovima pjesama. Tu se onda postavlja pitanje, jesu li glazbenici danas svjesni da nije samo glazba ta koja će ih dovesti do nekog statusa na sceni ili među slušateljima. Potreban je cijeli paket, sve mora biti savršeno, glazba mora ući u mnoštvo algoritama kako bi u konačnici bila prepoznata na streaming servisima. Kod nas se i danas mnogi vežu uz brojke na YouTubeu, ali one polako prestaju biti relevantne ili prestaju biti jedine relevantne za uspjeh.
Postavlja se još jedno pitanje, zašto Hrvatska i Balkan često kasne za svijetom u smislu trendova, pa i kod streaming servisa? Istina, bili smo s katalogom spremni i mnogi su na vrijeme krenuli s podizanjem istoga na servise, no s uređivanjem profila se krenulo tek kada su sami steraming servisi inzistirali na tome dodaatno educirajući diskografe što je sve potrebno za veću slušanost. Dolazimo onda do teme novih promjena u isplatama streaming servisa prema izvođačima i diskografima, odnosno Spotify, a i drugi će vjerojatno pratiti tu praksu, neće isplaćivati naknade za pjesmu ako neki izvođač ima manje od 1000 streaminga na toj pjesmi. Sudionici konferencije su istaknuli kako nije to neka novost u svijetu streaminga jer i YouTube ima stroga pravila po pitanju monetiziranja sadržaja i verificiranja YouTube kanala.
Kako je u svijetu sada popularno ili postaje sve više popularno podizanje kataloga u visokoj rezoluciji, odnosno iznad 48kHz/24-bita, upitao sam paneliste koliko se radi na tome, pogotovo Dolby Atmos i 360 Audio tehnologiji koju su već neki prigrlili. Svi su se slatko nasmijali na tu temu, jer su mišljenja da Balkan još nije spreman za takvo što, razumljivo, zbog loše internetske veze, ali i zbog činjenice da se takav audio zapis ne može samo tako slušati na mobitelu. Jer i za to postoje skupi uređaji, poput slušalica ili zvučnika, audio sistema. No, jasno je da će kad tad doći to vrijeme jer Apple opako gura Dolby Atmos, a s obzirom da je riječ o jednoj od najbogatijih kompanija na svijetu, imaju itekako sredstava da proguraju ovaj projekt i da ga predstave kao novi standard u svijetu streaming servisa.
Ipak, jasno je da Balkan pokušava pratiti sve trendove i da radi na tome da bude ukorak s vremenom i najnovijim tehnologijama. I zapravo, razlog dolaska samih streaming servisa na Balkan dovoljno govori o tome koliko je ovo naše tržište ipak veliko i u interesu mnogih. Jesmo li spremni za budućnost? Jesmo, iako treba puno još posla za odraditi.