Anita Vukušić Crevar, idejna začetnica društveno kulturnog događanja Inspiracije, odlučila je odati počast knjizi i u godini koja je proglašena Godinom čitanja predstaviti novu knjigu književnice Rosie Kugli, ‘Tragovi u vremenu’ koja tematizira povijest i kulturnu baštinu grada Zagreba s posebnom naglaskom na kultnu knjižaru Kugli.
Promocija se održala 8.10. 2021 u prostoru GLIPTOTEKE HAZU, a nezaobilazan doprinos svečanosti knjige dali su: književni kritičar Velimir Visković, dramska umjetnica Helena Kalinić, a svojim glazbenim darom pjevač Adam Končić oduševio je goste iz zagrebačkog kulturnog i društvenog života grada: prof. dr. Ivu Josipovića, Dragu Diklića, filmsku i televizijsku redateljicu Irenu Škorić, akademika Davora Miličića i mnoge druge.
Knjižara koja je ostavila „trag u vremenu“
Knjižara “Kugli” u Ilici 30 bila je sinonim za kulturna događanja krajem XIX. i u tijeku cijelog XX. stoljeća, a okupljala je pisce, nakladnike i novinare te utabala put nakladničkoj kući „Mladost“, jednoj od najznačajnijih nakladničkih kuća u bivšoj Jugoslaviji. Priču o mukotrpnom povijesnom usponu mjesta koje je služilo kao kulturni „dnevni boravak“ i oplemenilo zagrebački umjetnički život, ispričala je književnica Rosie Kugli u svojoj novoj knjizi ‘Tragovi u vremenu’. Knjiga tematizira dvije isprepletene povijesti – povijest knjižarske obitelji Kugli i povijest razvoja čitateljske publike. Povijest obitelji promatra se od mladosti Stjepana Kuglija, isprva knjižarskog pomoćnika bečkih knjižara Manza i Lechnera, a kasnije genijalna uma iza ideje najvrjednije knjižare na ovim prostorima. Pratimo njegov dolazak u Zagreb i dirljivu ljubavnu priču sa suprugom Josipom koja ga je podržavala do kraja života, a nakon njegove smrti usmjerila i sinove u nastavak očeva posla.
Knjiga „Tragovi u vremenu“ prati i vrijeme rata i društvenih metamorfoza koje su se pokazale kao najveći kamen spoticanja. Kuglija i suradnike ni rat nije pokolebao, stalno su razmišljali o tome kako osnažiti i uveseliti doslovno ranjene ljude – i tjelesno i duhovno. Jer knjiga zbilja jest duhovna hrana. I dok čitamo o sjajnim rješenjima koja su trebala privući novu publiku i doslovce književno opismeniti državu, dok saznajemo o prvim časopisima, kuharicama i bibliotekama za mlade, povijest na velika vrata donosi prvo nacionalizaciju, a zatim privatizaciju vlasništva, dva toliko oprečna procesa u kojima se knjižara Kugli nijednom nije spašavala. Naprotiv, ostavljena je da istrune kao relikt nekih prošlih vremena, bez svijesti o gotovo 3900 knjiga koje su obogatile tolike domove i umove naših sunarodnjaka. Knjižara Kugli, kasnije ‘Mladost’, odgojila je stotine tisuća čitatelja. Ljudi koji su to omogućili nisu zaslužili da ih prekrije prašina zaborava, pojašnjava autorica Rosie Kugli.
Tematika je osobito zanimljiva u godini koju je Ministarstvo kulture proglasilo godinom čitanja, a književni aspekt prati i razvoj Zagreba, osvrt na njegova zlatna, ali i teška vremena – poput stabilizacije knjižarstva nakon velikog potresa. Zbog toga se roman može čitati i u alegorijskom ključu uz diskretnu poruku da bez književnosti nema kulture. Kultno mjesto nekadašnjih književnih susreta, razgovora i kupnje vrijednih knjiga danas je popularna trgovina s odjećom, ali akademik Pavao Pavličić u predgovoru knjige s pravom ističe da još uvijek postoje oni koji za Ilicu 30 govore „kod Kuglija“. Urednik izdanja je Marijan Boršić, a knjiga je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture, Grada Zagreba i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Muzej Grada Zagreba je ustupio arhivske fotografije.