Janjina, općina u centralnom dijelu pelješkog poluotoka, mjesto je pomalo divlje i netaknute prirode, prekrasnog tirkizno plavog mora te bogate povijesti, tradicije i arhitekture, kao stvoreno za sve koji žele odmak od svakodnevice i užurbanog gradskog života. Uz bogatu gastronomsku ponudu baziranu na autohtonim pelješkim proizvodima, kraj je to poznat i po vrhunskim vinima u kojima se uživa diljem svijeta.
Iako su godišnji odmori poodavno iza nas, a toplina, sjaj, boje, okusi i mirisi juga tek su slutnja nekog budućeg odmora na koji bismo željeli otići, postoji način da djelić tog rajskog ugođaja osjetimo i u pomalo sivim jesenskim danima. Naravno, riječ je o vinima.
120 godina poljoprivredne zadruge Pelješki vrhovi u Janjini
Zadrugarstvo na otoku Pelješcu ima dugu tradiciju. Poljoprivredna zadruga „Pelješki vrhovi“, osnovana na samom početku prošlog stoljeća, davne 1902. godine, kao seoska blagajna za štednju i zajmove, okuplja vinogradare iz više od 150 obitelji. Prvih nekoliko desetljeća od zadrugara su otkupljivali vino, a za vrijeme Jugoslavije grožđe koje su prodavali velikim prerađivačima. Godine 1997. dolazi do velikog zaokreta – zadrugari počinju sami prerađivati grožđe, flaširati ga i stvarati vlastite vinske marke.
Danas iz vinarije Pelješki vrhovi izlaze dobra i širom svijeta tražena vina, a malo tko neće čežnjivo uzdahnuti za janjinskim prošekom nastalim 40-dnevnim sušenjem grožđa na krovu vinarije, nakon čega se od tone grožđa dobije oko 200 litara pravog prirodnog prošeka (15 % alkohola, 66 grama šećera koji se nije pretvorio u alkohol!).
![](https://she.hr/wp-content/uploads/2021/10/IMG_11-1024x682.jpg)
Među lokalitetima vinarije Pelješki vrhovi posebno se ističe položaj Dranče smješten na južnoj strani poluotoka Pelješca, s pogledom prema otvorenom moru te na otok Mljet, koji ima trostruku insolaciju. Taj odbljesak sunca od neba, kamena i mora grožđu s ovog položaja daje posebnu kvalitetu i povećava slador. Iako su količine vina koje se mogu proizvesti od grožđa s ovog položaja ograničene (do 1.000 boca), radi se o vinima vrhunske kvalitete. Naime, s trsa plavca malog s ovog položaja može se ubrati samo pola kilograma grožđa, dok ista sorta u janjinskom polju daje i tri puta veću količinu.
Tri glavna vinska aduta vinarije Pelješki vrhovi
Vinogradi janjinskog vinogorja dijele se na strane (brda) – vinograde koji se protežu uz poznati Napoleonov put, i polje. Zbog karakteristične zemlje – ponegdje crvene, ponegdje bijele, nadmorske visine te smjera sadnje koji je većinom prema jugu, plavac mali, autohtona i po mnogima najvažnija sorta Dalmacije, tamnoplavih, zbijenih i čvrstih bobica debele kožice, punih šećera, na stranama (brdima) daje najbolje rezultate. Vino plavca malog s tih položaja ima različite karakteristike, što je odlična materija za blend vina Peljeških vinograda, koja su zbog raznovrsnosti svojih karakteristika pomalo drugačija od ostalih Plavaca.
![](https://she.hr/wp-content/uploads/2021/10/IMG_08-1024x682.jpg)
Klasični ljubitelji Plavca malog uživat će u Plavcu malom Dranče, vrhunskom suhom vinu s južnih padina poluotoka Pelješca, odnosno položaja Dranče, pomalo robusnom i temperamentnom, ali u konačnici ukroćenom i ugodnom. Onima sklonijima modernijim vinima svidjet će se Plavac mali Pelješac 0,75 – moćan, ali harmoničan Plavac mali, modernog, odnosno internacionalnog karaktera, nastao miješanjem u određenom postotku pet različitih položaja u neposrednoj blizini Janjine, te jednogodišnjim odležavanjem u barrique bačvama od američkog hrasta. Ljubitelji naglašene sortnosti plavca malog uživat će u okusu i mirisima Plavca malog Janjina 0,75 – kvalitetnog crnog, suhog vina, mekanog i harmoničnog, koje nastaje kupažom pravilnih omjera vina iz janjinskih strana (brda) i položaja u polju (80:20%). Plavac mali Janjina brend je Peljeških vrhova još od 1997. godine.
Degustacija vina u cisterni
Nađete li se na Pelješcu, ne propustite degustaciju vina u pravoj, pravcatoj cisterni! Naime, degustacijska sala Peljeških vrhova nalazi se u cisterni od 210.000 litara vina u kojoj se do nedavno držalo vino, a danas ona služi za čuvanje vina u barrique bačvama te vođene degustacije i kušanje vrhunskih vina ove vinarije.
Dobro je znati: Zašto su Janjinu nazivali Malim Parizom?
Pitate li se zašto u naslovu najavljujemo sjajna vina iz pelješkog „Malog Pariza“, evo i odgovora.
U svojoj prošlosti, Janjina je predstavljala kulturni i gospodarski centar Pelješca i nazivali su je Malim Parizom. Priča kaže kako je trgovački putnik, Ivo Celegin, zastupnik poduzeća Mojsović, tridesetih godina prošlog stoljeća u Janjini bio po prvi put. Janjina je u to vrijeme bila obrtničko središte – bilo je tu postolara, kovača, stolara, devet trgovina, dvije mesnice, dvije gostione, zadružna blagajna, klubovi, glazba i škole. Svi su se vrlo uredno odijevali, bilo je nepisano pravilo nositi bijelu košulju i odijelo za muškarce, a djevojke su se odijevale kao u velikim gradovima. Kad je Celegin stigao u Janjinu, bilo je vrijeme poklada. Ples se organizirao u dvije sale. Nakon nekoliko dana provedenih ovdje, gospodin Ivo je uzviknuo: „Ovo nije Janjina, ovo je Mali Pariz!“
Ivo Celegin nastavio je posjećivati Janjinu, a iz svojih vreća, na radost djece, bacao je bombone zapakirane u papir. Nakon II. Svjetskog rata u Janjini je izgrađen Zadružni dom u kojem su se održavale plesne zabave. Tako se, tradicionalno, za vrijeme Zimskih praznika održavala Noć u Malom Parizu, za čije potrebe se na pozornicu dvorane postavljala drvena maketa Eiffelovog tornja.