Naputci za duži i zdraviji život na zemlji
Iako se znatno produžio životni vijek, većina ljudi provede najveći dio svoga života u bolesti i u patnji. Držim da živeći svjesno možemo itekako utjecati na kvalitetu našega života i time prevenirati bolesti ili ranu smrt. Postoje i neka pravila i mjere za duži i zdraviji život na zemlji. Mislim da je puno više onih razočaranih i nesretnih ljudi koji jednostavno nemaju volje ni za što. Oni žive od danas do sutra. Zdraviji, duži i kvalitetniji život zahtjeva dosta, prije svega, rada na sebi, upornosti, dosljednosti i discipline, pa tko voli nek izvoli.
Za početak, ljudi bi trebali shvatiti da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Sjetimo se samo početka 20. stoljeća kada su harale zarazne bolesti za koje nije bilo lijeka i koje su bile ubojice odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. A danas? Nažalost, unatoč medicinskom napretku, tehnologiji… ljudi su nikad bolesniji – i fizički i psihički. Kako to? Jeste li se zapitali zašto?
Prema statistikama, danas su ubojice broj jedan vezane uz kardiovaskularne bolesti (ateroskleroza) i rak, koje su odgovorne za čak 75% smrtnih slučajeva. Odgovoran i osviješten pojedinac može mnogo toga učiniti za sebe i primiti poticaj vodeći odgovorno brigu o sebi.
Evo nekoliko savjeta za dug i kvalitetan život iz moje perspektive i iskustva zdrave i sretne osobe
1. Ne bojte se i riješite se svojih strahova!
Svjesna sam da postoji puno razloga za strah u našem današnjem svijetu. Zatrpani smo 24/7 zastrašujućim pričama o ekonomskim krizama, prirodnim katastrofama, masovnim ubojstvima, ratovima, nuklearnim prijetnjama itd. Strah postaje destruktivan kada smo opsjednuti i neprekidno brinemo o tome što bi se moglo dogoditi i dopuštamo strahu da vlada ili dominira našim životima. Ovo je vrsta straha na koju Biblija upozorava kada nam uvijek iznova govori “ne boj se“.
2. Smijeh kao lijek!
Osobe koje gledaju na svijet s više optimizma imaju znatno bolji imunitet i jače su od ljudi koji su vječito tmurni, ljuti, ogorčeni i kojima čitavo tijelo odiše tim lošim vibracijama. Smij se. Podari osmjeh drugome. Ujutro kad ustaneš, umjesto tmurne i zabrinute face, osmjehni se sam sebi, ljudima oko sebe. Smijeh ima ljekovito svojstvo.
3. Smanjite stres
Jednako kao bijes i ljutnja, i općenito osjećaj ogorčenosti na nekoga ili nešto, tako i stres škodi vašem tijelu te vam može skratiti život. Smanjite ga i unaprijedite kvalitetu vašeg života. Doista je bezbroj načina kako možete smanjiti stres.
4. Punite svoje energetske baterije dobrim osjećajima umjesto hranom i drugim ovisnostima
Sjećate se kako smo kao djeca koja su se igrala vani, za razliku od današnje djece, znali zaboraviti jesti ili spavati. Želim reći da bi bilo dobro zadržati taj stav i kao odrasle osobe. To znači da nikako nije dobro opterećivati i umarati naše tijelo s previše hrane. Što je osoba starija, a poglavito iza pedesete, treba manje jesti. Naravno, pušenje i alkohol nisu dio plana. Najvažnije za našu vitalnost je da se iznutra osjećamo zadovoljno i ispunjeno. Osoba koja puši i pije nije sretna i ispunjena jer ne bi bježala od svojih emocija pušenjem i alkoholom, kao ni osoba koja se odveć opterećuje prehranom.
Zaključak: Kako se osjećate iznutra, manifestira se i na van. Što ste sretniji i ispunjeniji, treba vam manje hrane i drugih pomoćnih pripravaka i loših navika kojima samo maskirate svoje unutarnje stanje.
5. Jedite malo, pretile osobe ne žive dugo
Upravo se drugi savjet nadovezuje za prvi. Treba paziti na svoju težinu i biti ”fit”, dakle u dobroj fizičkoj kondiciji. Ne prejedati se i steći naviku uravnoteženih i malih obroka koje hrane naš mozak hranjivim sastojcima umjesto brze i prerađene hrane bez ikakvih nutritivnih vrijednosti. Ne zove se s razlogom ”junk food” (hrana smeće). Da ne govorim o pušenju za koje je dokazano da stari (oštećuje) mozak i ubrzava demenciju.
Izbjegavajte u širokom luku sljedeće namirnice
- Slatkiši su čista kombinacija masti i šećera u slučaju čokoladnih proizvoda, 100% šećera i škroba u slučaju bombona, najodgovorniji su čimbenici za aterosklerozu, kardiovaskularne bolesti, propadanje kostiju, zuba, kose i pravu epidemiju pretilosti.
- Mesne prerađevine – paštete, hrenovke, salame, kobasice također su ubitačna kombinacija masti i životinjskih proteina s puno začina, soli, nitrata i ostalih konzervansa. Prekomjerna i česta konzumacija dovodi do stalnog skupljanja tekućine u organizmu i okidač je kardiovaskularnih bolesti, gihta, ateroskleroza.
- Gazirana pića – umjetne boje i konzervansi, hrpa šećera, umjetni zaslađivači koji su kancerogeni… sve se to nalazi u gaziranim pićima. Ova pića dodavanjem CO2 dovode do nadimanja, oštećenja sluznice i probavnih organa, nakupljanja vode u tijelu, razvoja degenerativnog masnog tkiva i hipertenzije.
- Grickalice su nutritivno totalno bezvrijedni proizvodi koji direktno debljaju, skupljaju vodu i masti u organizmu, povećavaju krvni tlak i narušavaju hormonski balans.
- Peciva i kisela tijesta su još jedna jako loša kombinacija ugljikohidrata i masti.
- Juhe i sva jela iz vrećice, industrijski umaci
- Margarin je masnoća nastala hidrogenizacijom biljnih ulja kojim se stvara poseban oblik mononezasićenih masnih kiselina. One se talože na zidovima krvnih žila i predstavljaju veliki rizik za razvoj ateroskleroze i karcinoma.
6. Odmaknite se od negativnih ljudi i vijesti
Za ovo ne moram davati dodatne upute. Sve vam je jasno. Samo je na vama da sprovedete ovo pravilo ili savjet u djelo. Zapitajte se i odgovorite sebi: ”Što dobivam slušanjem, čitanjem ili gledanjem negativnih vijesti i družeći se s negativcima i pesimistima? Osjećam li se bolje nakon toga?”
7. Definirajte svoje ciljeve i planirajte sve što možete isplanirati unaprijed
Svako ima životne ciljeve iako se to na prvi pogled često ne primjećuje. Ciljevi nam omogućuju da se bolje fokusiramo, da se krećemo u dobrom smjeru, da se motiviramo i odvojimo osobni od profesionalnog života. Postavite pametne ciljeve i planirajte željene rezultate sami. Sami odlučite što vam (ni)je potrebno. S druge strane, svrha planiranja je pravilna raspodjela vaših umnih resursa i vremena tijekom dana.
Mnogi ljudi misle da je važno planirati samo one ”značajne” događaje u njihovim životima, a jako malo njih razumije da planiraju cijeli svoj život. Možete sada reći: ”Kako da planiram svoj živo kad je sve nepredvidivo?” Točno. Mi se možemo pobrinuti za sve ono što je predvidivo.
U životu nas čekaju i usponi i padovi, i uspjesi i neuspjesi. Stoga, možete birati između dvije opcije. Možete jednostavno promatrati okolnosti svog života, radovati se kada je sve OK i plakati i biti ogorčeni kad se sudarite s problemima – živjeti od danas do sutra pa kako bude. Druga opcija je da ja kao pojedinac svjesno oblikujem i utječem na svoj život. Utječem na sve ono na što mogu utjecati, na sve ono što ovisi o meni, a toga je puno. Također, mogu dopustiti događajima da se dogode i kontrolirati ono što je pod mojom kontrolom umjesto da mene netko drugi kontrolira i govori mi što je dobro za mene.
8. Budite radno aktivni i koristite svoj mozak. Nikada ne dopustite da ga ”umirovite” odlaskom u mirovinu
Neka vas mirovina ne umirovi. Ako želite raditi, radite. Ako ste se umorili, posvetite se onome što volite raditi i što vas ispunjava. Zahvaljujući plastičnosti našeg mozga, on se iscjeljuje i raste ako ga pravilno koristite (hranite i kroz mentalnu i tjelesnu vježbu). To će poboljšati dovod krvi u mozak, a time i količinu kisika te glukoze za čime naši mozgovi žude, a ne mogu je pohraniti pa stoga ovise o stalnoj stimulaciji.
Učenjem ili nekim novim iskustvom kroz učenje, mozak uspostavlja neuronske puteve. To su veze uspostavljene za komunikaciju između neurona. Ovi putevi se formiraju u mozgu kroz učenje i vježbu. Neuroni međusobno komuniciraju u mjestu susretanja na neuronskoj putanji, sinapsi. Svaki put kada se stekne novo znanje (kroz učenje, stjecanje novih vještina i vježbu), sinaptička veza ili transmisija između povezanih neurona je ojačana.
9. Ne kukajte ako vas nešto boli
Ako vas nešto boli ili ste bolesni, najučinkovitiji način da prevladate bol je kroz neku vrstu zabave i pozitivno-zabavnog sadržaja. Ne pričajte stalno o bolesti. To ne znači da trebate potiskivati svoje osjećaje. Ne, pustite ih samo neka fokus bude na pozitivnim mislima i sadržajima koje konzumirate putem medija ili s ljudima. Opet se zapitajte: ”Što dobivam pričom, prepričavanjem, kukanjem i analiziranjem svoje bolesti ili ako me nešto boli?” Znate kad se vaše dijete udari ili padne, plače sve dok mu pozornost ne okupira nešto drugo. Tada zaboraviti na bol. Tako bi trebalo biti i s nama odraslima. Više smijeha i zabave, a manje plača i kuknjave.
10. Nemojte vjerovati svemu što kaže liječnik
Nije sve onako kao što izgleda. Sami sebi budite svoj liječnik jer vi najbolje poznajete svoje tijelo. Ne zatrpavajte svoje tijelo lijekovima. Otkrijte uzroke bolesti i radite na prevenciji. Nije svaka dijagnoza i prognoza.
11. Krećite se
Kako biste ostali zdravi i vitalni, budite aktivni, krećite se, hodajte, ne koristite lift, idite stubama. Ništa ne koštaju, a mogu biti minimalna i svakodnevna korisna vježba za vaše srce i cijelo tijelo.
12. Pronađite inspiraciju
Ne mora biti samo čitanje i pisci koji vas nadahnjuju. Uživajte u likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, u prirodi. Družite se s optimističnim, pozitivnim i mudrim ljudima i učite od njih.
13. Manje je više – ne gomilajte materijalne stvari
Ne trošite život na skupljanje materijalnog jer ionako nećete ponijeti sa sobom kad umrete. Nikad prije nismo bili toliko opterećeni materijalnim kao što smo to danas. Osoba je rasla čitav život u pogrešnom uvjerenju da se onaj tko ima malo u materijalnom smislu osjeća manje vrijednim u ovom potrošačkom društvu. Zbog takvih uvjerenja zaglušujemo svoj život bezvrijednim stvarima, pretrpavamo domove predmetima koje smo jednom upotrijebili i možda nećemo nikad više. Stalno težimo za nečim novim želeći sebi „dodati“ vrijednost te ispuniti strašnu duhovnu prazninu koju osjećamo.
Tako su nas učili da je najvažnije imati i posjedovati, a ne živjeti. Da je puno važnije ono što nosimo unutra, a ne izvana. To vam je ona nakazna filozofija i životni stil – bitno je ostaviti dojam, ne svojom pameću i mudrošću vlastitog bića, nego pokazivanjem bruniranih ‘’krpica’’, gadgeta, nakita, auta, brojem lajkova i pratitelja…
Na tom putu lažnog blještavila i virtualnog života, osoba je izgubila sebe. Čemu? Za koga i čega? Što će vam sve te stvari?
Povezano: Sreća za mene nije isto što i sreća za vas – ne poistovjećujte se s drugim, navodno “sretnim” osobama
www.focusin-holisticlifestyle.com