One su žene, hrabre, jake i spremne ispričati svoju priču. Onu koju uvijek treba iznova ponavljati – mamografija može spasiti život!
Tanja (65) se na prvi poziv za pregled umalo nije odazvala. Danas, nakon što su dijagnoza, liječenje i oporavak daleko iza nje, ne želi ni pomišljati što bi bilo da se na njega oglušila.
Snježana (57), poučena iskustvom, zna da je mamografija najbolji način da se ova bolest otkrije na vrijeme i tako izliječi te se zbog toga redovito odaziva na pozive, a isto napominje i svojim prijateljicama.
Dijana (59) je znala koliko je samopregled dojki važan i često ga je radila, no tek je mamografija otkrila da boluje od raka. Na sreću, Dijanin rak zahvaljujući mamografiji pronađen je u početnom stadiju.
Žene koje su na svojoj koži osjetile važnost ranog otkrivanja raka dojke poručuju : „Drage žene, mislite na sebe, budite si važne i odazovite se na pregled!“
Ove godine je prvi dan proljeća, osim šarenila i topline, sa sobom donio i početak osmog ciklusa pozivanja žena u dobi od 50 do 69 godina na besplatan mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke započeo je 2006. godine, a do sad je završeno sedam ciklusa pozivanja žena na pregled. Program se provodi tako da se ženama u dobi od 50 do 69 godina u Republici Hrvatskoj svake dvije godine upućuje poziv na mamografski pregled dojki u najbližoj radiološkoj jedinici prema mjestu stanovanja. Poziv s terminom i lokacijom održavanja pregleda šalje se na kućnu adresu. U sklopu programa godišnje se napravi oko 150 tisuća mamografskih pregleda.
Od početka provedbe programa otkriveno je oko devet tisuća karcinoma, međutim karcinomi otkriveni u sklopu programa češće su bili u ranijem stadiju razvoja bolesti u odnosu na karcinome otkrivene izvan Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, a rano otkrivanje znači i veću vjerojatnost izlječenja.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve stanice mogu se preseliti i na limfne ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Važno je pričati o raku dojke jer brojevi su veliki – rak dojke najčešći je oblik zloćudne bolesti kod žena u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. Čak četvrtina postavljenih dijagnoza raka u jednoj godini kod žena u Hrvatskoj je upravo rak dojke. Smrtnost od raka dojke u Republici Hrvatskoj posljednjih je šest godina u padu, na što je sigurno utjecalo rano otkrivanje u sklopu programa, sve bolja dijagnostika i napredak u liječenju.
Ovi zabrinjavajući podaci ističu važnost mamografije – rentgenskog pregleda kojim se mogu otkriti promjene dojke premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Rano otkrivanje raka daje i veći prostor borbi protiv ove opake bolesti, a samim time i veće prilike za izlječenje – više od 90% oboljelih može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Uz mamografiju preporuča se i samopregled svakog mjeseca, a promjene uslijed kojih bi se trebalo obratiti liječniku su: kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice i bolovi.
Iako od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50 godina, sve je češći i kod onih mlađih od 50 zbog čega je važno da se žene već od najranije dobi informiraju o raku dojke, njegovim simptomima i metodama otkrivanja.
Rizični čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka dojke su viša životna dob, prva menstruacija prije 12-e godine života, menopauza nakon 50-e godine života, pojavnost raka dojke ili raka jajnika kod bližih srodnika te prethodna bolest dojke.
Osim rizičnih čimbenika koji povećavaju rizik nastanka raka dojke, neke životne navike i stilovi također mogu utjecati na povećanje rizika, a to su nezdrava prehrana s visokim udjelom masnoće, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i izloženost radioaktivnom zračenju.
Naravno, postojanje jednog ili više rizika ne znači da će žena oboljeti već da je pod povećanim rizikom. Za žene s povećanim rizikom preporuča se da ranije počnu sa samopregledima i pregledima dojke te da rade na smanjenju izloženosti onim rizičnim čimbenicima na koje mogu utjecati.
U ovoj borbi žene oboljele od raka dojke nisu i ne smiju biti usamljene. Sve ih više istupa i javno progovara o svojim iskustvima, pružajući na taj način podršku drugima – onima koje su svoju borbu prošle, koje ju upravo vode ili im tek predstoji.
Pronađite vrijeme za pregled koji vam može spasiti život – Dijana, Tanja i Snježana su pronašle!
Za zdravlje. Danas.