Emocionalno prejedanje često je posljedica kroničnog stresa, potisnute ljutnje ili bijesa, anksioznosti i drugih briga koje dovode do nezadovoljstva i frustracija. Prejedati se možete i iz dosade, jer vam je duša prazna. Može biti i posljedica kroničnog umora koji ”gasite” tješeći se hranom. I tako sve dok prejedanje ne postane kronično loša navika koja će se negativno odraziti na vaše nerve, zdravlje, sreću.
Emocionalno prejedanje
Došli ste kući s posla užasno nervozni i frustrirani. Vruće je. Proveli ste grozan dan na poslu. Vaš neraspoloženi šef se izderao na vas jer možda niste dobro obavili posao. Zapali ste u prometnoj gužvi. Pokvarila se perilica za rublje. Kakav dan! Najradije biste iskočili iz kože. Jedva čekate da se udobno uvalite u svoj omiljeni ležaj i navalite na kutiju sladoleda ili omiljene čokolade, a nakon toga nastavljate ”slagati” – čips, sočni sendvič, slatkiše. Vaš organizam traži još i još. Dok jedete osjećate veliko olakšanje od svih problema. Međutim, znate i sami taj čarobni efekt traje jako kratko da bi se poslije osjećali još gore, bezvrjednije, usamljenije…
Ne zatrpavajte neugodne emocije hranom
Ako su se takvi i slični ”emocionalni ispadi” zaredali, jer obično odgovarate na stres i frustracije povlačenjem od drugih i zatrpavanjem hranom, onda definitivno imate problem s emocionalnim prejedanjem koje nema veze s tim što volite jesti. Ne, ima veze s vašim pragom tolerancije na stres i frustracije i kako se nosite s njima. Svatko od nas prolazi kroz stresna razdoblja. Međutim, svatko drukčije reagira – dobro, koristeći svoje unutarnje resurse da izađe na kraj sa stresom, ili loše, tako da postaje agresivan i istresa se na drugome, pije ili se emocionalno prejeda. Samim time, život, vaše zdravlje i vaša psiha počinju trpjeti negativne posljedice.
Ako osoba zatrpava svoje emocije hranom, onda nije pitanje ”kako prestati to činiti”, nego se treba pozabaviti uzrocima takvog stanja i tek onda raditi na prevenciji posljedica. Svi ”okidači” poput nepravednog i neraspoloženog šefa, ljetne vrućine, gužve u prometu… bili su samo okidači, a ne i uzrok za vaše stanje koje traje već neko vrijeme. Nezadovoljna i frustrirana osoba svaki dan će pronaći neki okidač za prejedanje. Prejedati se možete i iz dosade jer vam je duša prazna. Može biti i posljedica kroničnog umora koji ”gasite” tješeći se hranom. I tako sve dok prejedanje ne postane kronično loša navika koja će se negativno odraziti na vaše nerve, zdravlje, sreću.
Povezano: Ne taložite u sebi ljutnju i bijes, to je siguran put prema bolesti ili psihičkoj smetnji
Što stres čini vašem tijelu?
Stres nas dovodi do neugodnih stanja koja se manifestiraju na našem tijelu. Znate li koja su to mjesta koja reagiraju tjelesnim simptomima?
- Srce i pluća – Previše kortizola može itekako ugroziti naše srce i pluća, pa su bolesti kardiovaskularnog sustava, hipertenzija, astma, moždani udar samo neke od posljedica. Ako osjećate bol ili zategnutost u grudima ili lupanje srca, što prije liječniku kako bi se isključila ozbiljna stanja.
- Koža i kosa – Problematična koža (atopični dermatitis, ekcem, rozacea ili psorijaza), stresno stanje samo će još dodatno pogoršati. Može dovesti do svraba, pretjeranog znojenja, pa čak i gubitka kose.
- Ramena, glava i vilica – Stres može izazvati osjećaj napetosti, tenzijske glavobolje, zategnutost u predjelu vrata i vilice, grčeve u vratu i ramenima.
- Mišići i zglobovi – Stres može izazvati bol, stezanje ili bol u mišićima, kao i grčeve. To se dešava jer stres snižava prag boli.
- Imunosni sustav – Svima nam treba jak imunitet u borbi protiv infekcija, bolesti, anksioznosti, a stres samo slabi obrambeni mehanizam da se može sam izboriti protiv ”neprijatelja”. Sve to povećava i dovodi osobu do čestih infekcija, prehlada, gripa.
Baviti se uzrocima, pa tek onda učinkovitim rješenjima
Mnoge emocije poput tuge i bijesa mogu izazvati loše navike u prehrani koje mogu biti itekako opasne po vaše zdravlje, još ako uz to imate neku kroničnu bolest. Loš dan na poslu ili svađa s dečkom ili mužem, samo su kratkoročni problemi, dok prejedanje na nervnoj bazi dolazi iz kroničnih problema koje vučete sa sobom već duže vrijeme. A to uključuje kronični stres, potisnutu ljutnju ili bijes, anksioznost i druge brige.
Potrebno je raditi na otkrivanju uzroka, tj. emocionalnih problema, i iznaći najbolje rješenje. To znači znati se suočiti s njima i raditi na njihovoj prevenciji koristeći učinkovite tehnike koje će vam pomoći da se lakše nosite s njima ako i kada se pojave. Emocionalno prejedanje.
Zamijenite lošu hranu onom ”pametnom” od koje ćete se osjećati bolje
Prije svega, upitajte se zašto jedete kada ste nervozni, bjesni, frustrirani ili tužni? Ako niste gladni, možda da ipak odustanete i preusmjerite fokus na nešto drugo?
Drugo, maknite iz kuće i hladnjaka sve ”opasne” namirnice koje vas mogu dovesti u napast. Ne jedite grickalice jer sol diže razine hormona stresa kortizola, što nije dobro. Umjesto čipsa i sličnih grickalica namažite šnitu integralnog kruha s maslacem iz kojega ćete dobiti važan izvor dobrog osjećaja hormona serotonina.
Ako ste ljubitelj slatkoga i odgovarate na stres slatkišima, zapamtite ovo: slatkiši i prerađena hrana mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme srca i krvožilnog sustava, kao i određene mentalne probleme, pa i simptome depresije. Stoga, kao alternativu, osigurajte se slatkim voćem, a može u umjerenim količinama i sušeno. Ako baš ne možete bez kolača, počastite se koji put s onima koji imaju manji sadržaj šećera i masnoća, kao što su voćne pite s ništa ili jako malo šećera.
Odaberite hranu s antioksidativnim učinkom koja je odličan saveznik protiv stresa. To su sve one namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama (avokado), patlidžan, mahunarke, banane, naranče, jabuke, ananas, brokula, slanutak, integralne žitarice, orasi.
Poanta je da se konzumira hrana koja će nam biti saveznik u borbi protiv stresa i u širokom luku izbjegavati prerađenu hranu od koje ćete se osjećati samo gore jer je lišena bilo kakvih hranjivih sastojaka.
Provjerite stanje magnezija i drugih minerala i vitamina u vašem organizmu
Također bi bilo dobro da analizom iz krvi provjerite vrijednosti magnezija, kalcija, cinka, selena i vitamina iz B skupine. Osobe koje imaju deficite magnezija primjerice imaju pretjeranu potrebu za slatkim, pate od lošeg sna, tjeskobe, opstipacije, čestih glavobolja itd. Magnezij se pokazao odličnim i u anksioznim stanjima, a i u stresnim stanjima i ako imate napadaje gladi. Hrana bogata magnezijem možete pronaći u namirnicama kao što su špinat, blitva, bademi, brazilski i indijski orah, kinoa, sjemenke bundeve.
Sretno. Emocionalno prejedanje.
Povezano: Sva lica depresije
www.focusin-holisticlifestyle.com