Itekako sam svjesna da si mnogi ne mogu priuštiti plaćeni rad na sebi i psihološku pomoć u privatnim ordinacijama. Stoga želim podijeliti s poštovanim čitateljicama portala Suvremena žena korisne informacije i preporuke kako da si sami olakšate život ako se osjećate pod pritiskom, tjeskobno, anksiozno ili depresivno. Prije svega želim s vama podijeliti par korisnih informacija sa spomenute edukacije kada je u pitanju tretiranje anksioznih poremećaja isključivo putem farmakoterapije. U nastavku saznajte kako vam može pomoći holistički pristup u tretiranju anksioznosti.
Uporaba i zlouporaba lijekova u liječenju anksioznih poremećaja
Jedan od naših predavača bio je poznavati belgijski psihijatar i psihoterapeut koji je govorio i o prekomjernoj konzumaciji i zlouporabi lijekova iz grupe tzv. anksiolitika i devastirajućih nuspojava istih, poglavito u zadnje tri godine. Riječ je o klasi lijekova iz grupe benzodiazepina u koje spada većina lijekova anksiolitika, hipnotika, lijekova za smirenje itd. Ima ih jako puno, a razlikuju se po snazi i brzini djelovanja.
Koliko sam upoznata, u Hrvatskoj su dostupni na recept lorazepam, klonazepam, diazepam, alprazolam itd. Ova klasa lijekova masovno se propisuje jer doista imaju brzo djelovanje i dobro se podnose. Ali, ima jedan veliki ali a to je da se moraju poštovati mjere predostrožnosti, koje uključuju kratko vrijeme neprekidnog uzimanja.
Problem je što mnogi pacijenti ne poštuju ove preporuke, dok s druge strane neki liječnici krše pravilo o vremenski ograničenom propisivanju benzodiazepina i izdaju nekim pacijentima lijekove iz grupe benzodiazepina neprekidno i to nekoliko godina. To nije dobro, a vidjet ćemo i zašto.
Oprez s lijekovima i vremenskom okviru njihova korištenja
Kao što je upozorio naš predavač, druga bitna stvar kod naglog prestanka uzimanja ovih lijekova je moguća apstinencijska kriza. Takvi se pacijenti najčešće žale na mnoge tegobe kao što su uznemirenost, razdražljivost, potištenost, tjeskoba, nesanica, želučane smetnje. Drugim riječima, što su duže trošili te lijekove, tim gore, jer će im biti teže ”triježnjenje”.
Naš je predavač psihijatar također ukazao na to da benzodiazepini nisu lijekovi protiv depresije, jer nisu antidepresivi, nego upravo obrnuto – depresori živčanog sustava. To znači da kod osobe kojoj je dijagnosticirana depresija, a liječnik joj je prepisao benzodiazepine, može doći do pogoršanja simptoma depresije. Ukratko, ova grupa lijekova je ok samo ako je psihijatar pacijentu dijagnosticirao čisti anksiozni ili miješani depresivno-anksiozni poremećaj, s tim da se ni u tom se slučaju sredstva za smirenje ne smiju uzimati unedogled. Tako da oprez! Redovito se konzultirajte s vašim liječnikom ako ste na terapiji lijekovima.
Farmakoterapija za depresiju ili anksioznost?
Baš kao što se razlikuju ove dvije mentalne bolesti (anksiozni poremećaj i depresija), tako se razlikuje i terapija lijekovima. Naime, lijekovi iz grupe anksiolitika ili sedativa koriste se u liječenju anksioznosti. S druge strane, antidepresivi se koriste u liječenju depresije i ima ih nekoliko vrsta. Najrašireniji su oni koji jačaju aktivnost serotonina (tzv. “hormon sreće”) – SSRI, tj. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, smiju se uzimati na duži rok (6-9 mjeseci).
Holistički pristup u tretiranju anksioznosti
Kako da prirodnim putem ublažite i otklonite simptome anksioznosti?
1. Dijagnostika kako bi eliminirali eventualno organske uzroke vaše anksioznosti
Naš je predavač naglasio ulogu odgovornosti; kako samog pacijenta, tako i vašeg obiteljskog liječnika koji bi prije nego vas pošalje kod psihijatra, tj. prije prepisivanja farmakoterapije za liječenje anksioznosti, trebao uputiti pacijenta na jednostavnu laboratorijsko-dijagnostičku obradu da se eliminiraju neki organski uzroci koji mogu biti okidač vaše anksioznosti kao što su hipoglikemija (stanje snižene koncentracije glukoze u krvi), anemija i hipotireoza (sistemski poremećaj izazvan nedostatkom tireoidnih hormona u perifernim tkivima organizma).
Ako ste potišteni, tjeskobni, anksiozni ili depresivni, možda je uzrok vašeg stanja anemija, hipotireoza, hipoglikemija, deficit minerala i vitamina, ili neki drugi hormonski disbalans koji još nije dijagnosticiran i zbog kojega se osjećate psihički loše. Svakako se javite svom liječniku i zatražite uputnicu za dalju obradu kako bi eventualno eliminirali ili potvrdili da je u pozadini neki organski uzrok. To je prvi korak.
2. Korekcija prehrane
Što se prehrane tiče, jako je bitno da eliminirate unos šećera, industrijski procesuirane hrane, zaslađivača (skriveni u napitcima, preljevima, muslijima itd.), mlijeka i mliječnih proizvoda, soje i sojinih proizvoda, glutena i kukuruznog sirupa (aditiv) koji dugoročno uništavaju naše zdravlje.
Namirnice koje sadrže visokofruktozni kukuruzni sirup izazivaju ovisnost – razina šećera u krvi naglo i neprirodno raste, a tijelo zbog toga luči inzulin, koji potiče taloženje masnog tkiva, posebice područje oko trbuha. Koristi se u pićima, prerađenoj hrani, žitaricama i pekarskim proizvodima, bezalkoholnim napitcima.
Također treba biti oprezan s autofagijom (višesatno gladovanje) jer nije za svakoga.
Za koga nije indicirana autofagija?
- Ako imate veće kalorijske potrebe – mlađi od 18 godina, trudnice, dojilje, osobe koje lako i brzo gube na težini, mlađi od 18 godina, trudnice ili dojilje.
- Ako postoji rizik od poremećaja u prehrani – znači ako postoji rizik od bulimije, anoreksije ili drugog poremećaja u prehrani.
- Ako primijetite da vam tijekom ovog režima nedostaje energija, da ste razdražljivi ili previše umorni.
- Liječnici ne preporučuju višesatno gladovanje ni pacijentima koji boluju od kardiovaskularnih oboljenja.
Specijalisti kažu da naš prvi obrok treba biti bogat proteinima, mastima i vlaknima, odnosno da je idealan omjer u namirnicama 45-65 % UH, 10-35 % Proteina i 20-35 % masnoća.
Budete li ustrajni u vašem novom režimu prehrane koju ćete oplemeniti s visoko vrijednim nutritivnim sastojcima i eliminirati sve ono što sam navela, i sami ćete svjedočiti nevjerojatnim promjenama. Barem 30 % psihičkih simptoma će nestati kada se riješite smeća kojega unosite u svakodnevnoj brzoj prehrani. Mnogi svjedoče sjajnim rezultatima već nakon mjesec dana.
3. Više mira i samoće, a manje buke
Ono što se također preporučuje, a ništa vas ne košta, jesu molitva, meditacije, vježbe disanja za samokontrolu tjeskobe i anksioznosti, tzv. abdominalno disanje. Disanje i naše emocije međusobno su povezane. Drugim riječima, način na koji dišemo je zrcalo našeg unutarnjeg emocionalnog stanja. Kada smo smireni, opušteni i nemamo nikakve emocionalne reakcije, naše je disanje baš onakvo kakvo treba da bude – usporeno i plitko. S druge strane kada emocionalno reagiramo (strah, ljutnja, bijes, plač), naše se disanje ubrzava. Udahnite duboko na nos, zadržite dah – brojite do 5, izdahnite polako na usta, i tako 10 puta.
4. Radite na svojim mislima uklanjajući tzv. automatske negativne misli
Automatske negativne misli su ljudske kognitivne distorzije koje se jave kao grom iz vedra neba. Što se dešava? Tvoj mozak počinje proizvoditi kemijske supstance koje se poput otrova šire u svaku stanicu tvoga tijela i učine to da se osjećaš loše. Devedeset devet posto takvih misli nisu se obistinile, a ne daju vam mira.
Automatske negativne misli možete eliminirati svaki puta kada osjećate tugu, ili kada ludite zbog nečega i nalazite se van kontrole. Uzmite papir i olovku i napišite o čemu razmišljate u trenutku kada se jave misli. Zapišite što vas je dovelo do takvih misli, tj. osjećaja. Zapitajte se je li to doista istina.
Kako da sami otklonite takve misli?
Jednostavno, uzmite papir i olovku i zapišite. Primjerice, ako imate misli tipa: ”Imam dijagnozu i sigurno umirem”, ”Nikada neću pronaći posao u struci”, ”Što ću ako me ostavi”, ”Osjećam se uplašeno, bespomoćno, bijesno, napeto” – zapitajte se je li ta misao i preplavljujući osjećaj koji se javlja istina baš sada i ovdje? Je li to baš 100% istina? Kako se osjećate sada kada imate tu misao? Kako bi se sada osjećali da nema te misli?
Svaki dan treba raditi na sebi, a ne samo kada se jave loše misli
Potrebno je da budete ustrajni i disciplinirani i da svakodnevno prakticirate tu tehniku. Vidjet ćete napredak kroz par tjedana. Ne očekujte napredak ako to prakticirate samo kad vam se jave loši osjećaji i mislite da ste svladali svoje krive obrasce razmišljanja. Vježbati treba svakodnevno. Samo svakodnevnom praksom osjećat ćete se manje tjeskobno i anksiozno, i manje zarobljeno u nekim povredama ili gubitcima iz prošlosti.
Mnogim ljudima se to jednostavno ne da raditi, jer je rad na sebi naporan i doista zahtjeva jako puno i znanja, i strpljenja i rada. Naravno da je onda najlakše posegnuti za ”lijekom”, i to na svoju ruku, koji će imati kratkoročni učinak uz visoku cijenu i s potencijalno ozbiljnim dugoročnim problemima za vaše zdravlje. Holistički pristup u tretiranju anksioznosti.
Povezano: Kakvu sliku imate o sebi – otkrijte patite li od niskog samopoštovanja
www.focusin-holisticlifestyle.com