Važno je podvući crtu i reći da naši osjećaji ne ovise o vanjskim događajima, već o našoj reakciji na iste. To znači da je u našim rukama više moći nego što si, na prvu, priznajemo.
Iz pozicije bespomoćnosti se ne rađa ništa dobro, a ljudi koji se tako osjećaju, svoje temelje sigurnosti traže izvan sebe, očekujući da će država nešto poduzeti, da će na tržištu doći do promjena ili da će se netko pobrinuti za njih, kako bi oni bili dobro.
Sada je pravo vrijeme da primijenimo sve što znamo ili da testiramo gdje smo slabi i što možemo promijeniti. Do sada smo skupljali znanje i došlo je vrijeme da ga primijenimo. A koliko zapravo znamo, pokazuje kvaliteta života kojim živimo.
Neupitno je da se promjene događaju, i one nam se ne moraju sviđati. Možda ih ne razumijemo, možda ne vidimo smisao u njima, ali sigurno je da nas se tiču, bar na nekoj razini. Stoga, moramo odgovoriti na njih. Dakle, usklađivanje s novonastalom situacijom i promjenama, inicijalno negativnog stava, radi se kako bi sebi olakšali.
Krizi i, općenito promjenama, može se pristupiti na dva načina:
- fokusiranjem na vanjske okolnosti i zadržavanjem uloge žrtve što znači da će subjektivni osjećaj dobrog življenja biti prebačen na druge ljude i vanjske okolnosti
- fokusiranjem na osobnu moć poduzimajući akcije na koje pojedinac svjesno može utjecati.
Analiziranjem vanjskim okolnosti stoji se na mjestu umjesto da se bavimo onim na što možemo utjecati.
Ne možemo znati kako će promjena i kriza utjecati na nas, kao pojedince, jer na to možemo utjecati djelomično i to analiziranjem svih aspekata svog života i poduzimanjem potrebnih akcija i korekcija. To znači da se prvo pojavljuje pitanje povjerenja u sebe i svoje sposobnosti kako bi se pobrinuli za sebe i svoje bližnje, u svoju snalažljivost, što god da se desilo.
Spremnost za budućnost
Ključno je postaviti pitanje: „Kakva sam ja sada i kakva ću biti tijekom promjena (kriza, gubitak posla, financijska nestabilnost…)?”
Na taj način vraćamo osjećaj sigurnosti u sebe i ne dopuštamo vanjskim okolnostima da ga uzdrmaju.
Analiza svih aspekata svog života – priprema je za krizu, za promjene, za sve nedaće koje nas mogu snaći. Drugim riječima, priprema je za život.
Dakle, ako analizirajući svoje zdravstveno stanje zaključimo da nismo bili na rutinskom godišnjem pregledu, da nemamo rutinu vježbanja, da osjećamo bol/umor i sl., osim što je jasno da trebamo posjetiti liječnika, dobili smo i dokaz da smo skloni zanemarivanju samih sebe.
Prilikom analize osobnih financija, lako će se uvidjeti koliki su stvarni troškovi a koliki prihodi. To je također pokazatelj odgovornosti i stava o budućnosti.
Ovakva analiza će nam „otvoriti oči” po pitanju spremnosti za budućnost.
Umjesto pitanja: „što će biti na jesen s virusom?”, „kakve će mjere protiv inflacije država donijeti?” i sl., korisnije je pitati se „kako se ja osobno nosim s promjenama?”. Što ću ja napraviti da mi promjena bude ugodnija/lakša/korisnija?
Kriza je vrijeme za učenje, prilagodbu i napredak
Tijekom svih vrsta promjena pomičemo se s mjesta, odnosno radimo nešto što smo odgađali neko vrijeme. Tijekom krize dio ljudi smanjuje potrošnju i ulaganje, dok ju ostali koriste za investiranje. Ovi drugi to rade jer su svjesni da vrijednost novca pada i da bi on gubi vrijednost ako samo stoji na računu i zato što su usmjereni na budućnost. A temelji za budućnost se postavljaju danas.
Investiranje nije ograničeno samo na kupnju dionica ili nekretnina ,već i na osobno financijsko opismenjavanje, prekvalifikaciju, usvajanje novih znanja i razvoj korisnih vještina. A tome vrijednost ne pada i nitko vam to ne može oduzeti.
Kriza i promjene općenito su prilika da se počnemo ponašati kao osoba kakva bih željela biti, dugoročno razmišljati i planirati te se u skladu s time i ponašati. Jer imamo odgovornost sami prema sebi i svom životu da osviješteno donosimo svoje odluke. To uključuje osobni i profesionalni razvoj jer tako upravljamo svojim život dok je vani kriza, bilo koje vrste.
Povezano: Dobri savjeti zlata vrijede: pomaknite svoje granice i otvorite nove razine uma
