Dok je izgaranje na poslu povezano s pretjeranim radom i nepostojanjem balansa između posla i privatnog života, za boreout možemo reći da je to stanje do kojega dolazi zbog premalo posla i/ili zbog nedovoljno izazovnog posla. Boreout se događa kada nam je dosadno na poslu i kada ne postoje nikakvi izazovi, posao doživljavamo besmislenim. Drugim riječima, boreout je rezultat dosadne rutine, nedostatka motivacije i nedostatka profesionalnih izazova.
Iako mu se ne posvećuje pozornost kao popularnijem burnoutu, boreout može izazvati iste zdravstvene probleme. Za rješavanje je ključno znati što je boreout. Ići iz krajnosti u krajnost nije dobro ni u čemu pa ni kada je riječ o previše i premalo rada. S jedne strane te krajnosti je izgaranje zbog prezaposlenosti, s druge strane neispunjenost zbog nedostatka posla ili nedovoljno izazovnog posla koji nam je dodijeljen. Bez obzira u kojoj se od ove dvije krajnosti nalazite, jednako su štetne.
Gallupovo izvješće o stanju globalnog radnog mjesta za 2023. pokazuje da mnogi zaposlenici žele više priznanja, više prilika za učenje, pošten tretman, jasnije ciljeve i bolje menadžere. Podaci govore da je u Hrvatskoj samo 16% angažiranih zaposlenika. Rekla bih da nedostaje jedno cijelo more motivacije i dobrih menadžera.
Ako su zaposlenici motivirani, radno okruženje tvrtke bit će zdravo. U suprotnom, vlada negativno i pesimistično ozračje. Dosada vodi u nezainteresiranost, nisku kvalitetu i smanjenu učinkovitost. Tvrtke koje ne vode računa o ovom problemu imat će veliku fluktuaciju radne snage. Važno je znati da se uvijek mogu poduzeti neki koraci za ublažavanje… ako se ima volje.
Za stručno mišljenje o ovoj temi pitala sam HR stručnjakinju Marijanu Kežić, vlasnicu Core Values consultinga, evo što je rekla na temu:
Boreout i tiho odustajanje započinje kada kultura poslodavca ne ispuni obećanja dana prilikom zapošljavanja. “Živimo za vikend”, i “posao je samo plaća”, mantre su danas većine radnika na tržištu rada, kažu rezultati Gallupovog istraživanja o stanju globalnog radnog mjesta za 2022. koje je pokazalo da više od polovice (51 %) globalnih zaposlenika koji rade za poslodavca aktivno traže drugi posao. Taj trend vidimo i mi na našem tržištu rada suočeni s aktualnim problemima fluktuacije i kroničnog, kako poslodavci kažu, nedostatka kvalificirane radne snage. Uz “boreout” sve češće se koristi izraz i “tiho odustajanje”, trend koji je prepoznat kao rezultat iscrpljenosti i minimalnog napora na radnom mjestu. To je stanje kada se zaposlenici tiho isključuju iz posla radije nego da otvoreno daju otkaz, a za to vrijeme aktivno traže drugi posao.
Pitamo se zašto se događaju takva stanja i situacije?
Najčešći razlozi, a koje su naveli i zaposlenici u istraživanju, su nedostatak angažmana, nezadovoljstvo organizacijskom kulturom i nebrigom za djelatnika na radnom mjestu. Poboljšanje angažmana jedan je od najboljih načina da se uspori fluktuacija, posebno u prevenciji odlazaka zaposlenika koji u svakoj firmi zaslužuju posebnu pozornost – najtalentiraniji zaposlenici.
Poduzetnici koji vode tvrtke trebali bi se zapitati koliko su njihovi djelatnici angažirani na pravi način i na kojoj je razini zadovoljstvo djelatnika u njihovim tvrtkama. Jer kada vaši najbolji zaposlenici nisu angažirani, postoji jednaka vjerojatnost da će napustiti vašu organizaciju kao i vaši zaposlenici koji obično imaju problema s učinkom. Jednostavno rečeno, poslodavac može izvući najbolje od svojih ljudi samo ako je autentičan u prikazu stvarnosti – onoga što zaposlenici svakodnevno doživljavaju u radnom okruženju tj. kulturi. Ako postoji neusklađenost između kulture organizacije rada i onoga što poslodavac obeća, zaposlenici ili napuštaju organizaciju ili tiho rade s minimumom kapaciteta.
Zaposlenici žele svrhu i smisao svoga rada. Žele biti poznati po onome u čemu su dobri, žele osjećati da je njihovom vodstvu stalo do njih kao pojedinaca, a ne samo kao radnika. To ih motivira i pokreće. Vodstvo je dakle ključno u sprječavanju tihog odustajanja i održavanju pozitivnog radnog okruženja. Njihovo ponašanje i pristup vođenju tima može utjecati na angažman i motivaciju zaposlenika.
“Mi u Core Values consultingu smo posvećeni upravo ovoj važnoj temi, stvaranju uspješnih radnih mjesta. Pomažemo detektirati pravo stanje u organizaciji kako bi se preveniralo da ne zavlada “boreout” ili “tiho odustajanje” i to od zaposlenika od kojih imate najveća očekivanja”, ističe Marijana Kežić.
Zašto se boreout dijagnosticira znatno rjeđe?
Dosada na poslu izaziva frustraciju što će postupno utjecati i na privatni život. Mogu se javiti depresivna raspoloženja, ali i fizički simptomi poput poremećaja spavanja i bolova u trbuhu. S obzirom na to da ove tegobe mogu biti izazvane različitim uzrocima, boreout se dijagnosticira znatno rjeđe od popularnog burnouta. Kako je moderno biti preopterećen poslom i imati burnout, ljudi se ne usuđuju priznati kada dožive stres i depresiju zbog premalo posla. Tko bi ih razumio? Jer oni koji od posla ne znaju gdje im je glava pomisao na nedostatak posla doživljavaju kao nešto dobro. Htjeli bi biti na mjestu tih osoba i imati takve „probleme“. Osim što ih neće razumjeti, mnogi će dakle i podcijeniti taj problem.
Kako si možete pomoći?
Prvi korak u rješavanju boreouta je svakako njegovo prepoznavanje. Kada ga prepoznate, pokušajte tražiti rješenje, bilo kroz razgovor sa šefom kako bi vam dao poziciju koja bolje odgovara vašim vještinama, ili se odlučite za davanje otkaza i traženje novog posla.
I dok boreout i burnout zahtijevaju različita rješenja, u konačnici se svode na ponovno uspostavljanje ravnoteže. Dakle, potrebno je raditi na balansu. Dosadu na poslu možete bar djelomično nadoknaditi zanimljivim privatnim životom u koji su uključeni različiti izazovi – hobiji, putovanja, stvari koje volite… Važno je pronaći nešto što vas ispunjava. Tako ćete rutinu svakodnevice učiniti malo zanimljivijom.
U rješavanju ovih problema često dolazi do razvoja poduzetničkog duha pa se u potrazi za poslom koji ima smisla ljudi nerijetko odluče za ulazak u poduzetništvo. Često se odluče i za daljnje usavršavanje, doškolovanje ili pretvaranje punog radnog vremena u radno mjesto s nepunim radnim vremenom.
Povezano: Promjena karijere u četrdesetima i pedesetima
Što dovodi do boreouta?
Ako kultura tvrtke zahtjeva da se mora biti na radnom mjestu čak i kada zaposlenici nemaju što raditi, javlja se nelagoda i stres jer se morate pretvarati da radite. Ljudi bi bili puno učinkovitiji i stopa zadovoljstva bi porasla kada bi nakon odrađenog posla bili slobodni. Umjesto konvencionalnih rasporeda koji ne favoriziraju optimalnu kvalitetu života zaposlenika, poželjna je fleksibilnost pri dizajniranju rasporeda.
S time povezano je i loša organizacija posla i loša kadrovska politika. Riječ može biti o lošem menadžeru koji ne zna organizirati, koordinirati i procjenjivati učinak i motivaciju tima. Može biti riječ i o pogrešnom dodjeljivanju zadataka i funkcija. Ponekad su te pogreške povezane s prekvalificiranošću zaposlenika, pa im nedostaje motivacije za postojeće radno mjesto. Ponekad je problem u činjenici da je većina zadataka ponavljajuća, nekreativna i zamorna.
Kako znati patite li od boreouta?
Ako na poslu vlada kronična dosada, to se najčešće osjeća na svim razinama – na mentalnoj, emocionalnoj i fizičkoj. Pažnja vam opada, ne možete se fokusirati. Nedostaje vam motivacije, energije, ne napušta vas osjećaj iscrpljenosti. Osjećaj da vrijeme presporo prolazi, a nema načina da ga ispunite i da budete produktivni može biti vrlo iscrpljujući. To dovodi do napetosti, razdražljivosti i frustriranosti. Ako isključite druge probleme, a sve ovo je prisutno, velika je vjerojatnost da vas muči upravo boreout.
Zaključno, ako zaposlenik pati od boreouta, trpjet će njegovo zdravlje, negativno će utjecati na internu atmosferu tvrtke što u konačnici narušava ugled tvrtke. Zadovoljan zaposlenik je najbolji zaposlenik! Zadovoljan zaposlenik stvara poželjnog i uspješnog poslodavca.
Povezano: Kako stvoriti inovativno radno okruženje i zašto je to važno