Koža je naš najveći organ i prva linija obrane našeg tijela od vanjskih čimbenika. Osim toga, koža je i endokrini organ s izrazitim metabolizmom enzima i hormonskih receptora za različite hormone. U tinejdžerskoj dobi dolazi do pojačanog lučenja spolnih hormona te često dolazi do pojave akni, međutim akne se često mogu pojaviti i u odrasloj dobi. Zašto dolazi do pojave akni te možemo li si pomoći prirodnim putem, pročitajte u našem novom blogu!
Što su akne i zašto nastaju?
Akne su jedna od najčešćih upalnih kožnih bolesti koja se javlja dobi od 15 do 40 godina. Lojne žlijezde u normalnim okolnostima proizvode i izlučuju sebum, masnu tvar koja pomaže vlažiti i štiti kožu. Međutim, kod nastanka akni dolazi do prekomjernog lučenje sebuma (loja) iz lojne žlijezde u kombinaciji sa začepljenjem kanala lojne žlijezde, kroz koju se sebum kod zdrave kože normalno oslobađa. Akne se najčešće pojavljuju na području lica, leđa, grudi, ramena i nadlaktica.
Često se pogrešno misli kako se akne javljaju samo u tinejdžerskoj dobi, međutim to nije istina. Iako se javljaju u više od 85% adolescenata, često se nastavljaju u odrasloj dobi, ustrajući u 64% osoba u njihovim 20-im godinama te 43 % osoba u njihovim 30-im godinama. Osim toga, u nekih osoba se akne pojave tek u odrasloj dobi. Mogu se pojaviti u pripadnika oba spola, no istraživanja su pokazala kako je ovaj problem ipak znatno prisutniji kod žena, posebice u osoba starijih od 20 godina.
Za nastanak akni je zaslužna kombinacija nekoliko glavnih čimbenika, kao što su: genetska predispozicija, hormonska neravnoteža koja vodi do povećane sekrecije sebuma, hiperkeratinizacija folikula, promjena sastava lipida, kolonizacija bakterija Propionibacterium acnes te prisutnost upale. Osim toga, smatra se kako još neki faktori mogu djelovati kao okidači za pojavu akni, a to su: izloženost UV zračenju, stres, pretilost, nepravilna prehrana, pušenje, poremećaji spavanja, korištenje nekih lijekova ili neodgovarajuće kozmetike, pretjerano pranje kože te bolesti endokrinog deficita. Svejedno, valja napomenuti kako uzroci nažalost još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Hormonalni disbalans kao okidač za nastajanje akni
Kao što je ranije spomenuto, u razvoju akni veliku ulogu igraju i naši hormoni te njihova neravnoteža dovodi do nastajanja akni te pogoršanja stanja.
Hormoni koji se smatraju najzaslužnijima za nastajanje akni su:
1. Androgeni hormoni
Skupina muških hormona zvana androgeni prisutna je i kod muškaraca i kod žena, no njihove razine su obično više kod muškaraca. Androgeni u normalnim okolnostima stimuliraju žlijezde lojnice u koži da proizvode sebum. Međutim, jako povećane razine androgena mogu dovesti do prekomjerne proizvodnje sebuma, uzrokujući začepljenje pora, što dovodi do razvoja akni. Osim toga, istraživanja su pokazala korelaciju između razine androgena i ozbiljnosti akni.
2. Estrogen
Estrogen je ženski hormoni za koji se smatra da može pomoći u regulaciji nastanka i izlučivanja sebuma, a samim time može utjecati na nastajanje akni. Smatra se kako na nastajanje sebuma može utjecati na nekoliko načina: izravnim suprotstavljanjem učincima androgena lokalno unutar žlijezdi lojnica, inhibirajući proizvodnju androgena u tkivima gonada te regulirajući gene koji negativno utječu na rast žlijezda lojnica ili proizvodnju lipida.
3. Inzulin i inzulinu sličan faktor rasta 1 (IGF-1)
Inzulin i IGF-1 su hormoni uključeni u regulaciju razine šećera u krvi i rast stanica. Visoke razine inzulina i IGF-1 mogu stimulirati žlijezde lojnice, što dovodi do povećane proizvodnje sebuma. Osim toga, inzulin i IGF-1 mogu potaknuti upalu i pridonijeti razvoju lezija od akni. Studije su pokazale pozitivnu korelaciju između razine inzulina, inzulinske rezistencije i ozbiljnosti akni. Ulogu inzulina u razvoju akni također podupire visoka prevalencija akni u žena sa sindromom policističnih jajnika (PCOS), stanjem povezanim s inzulinskom rezistencijom, hiperinzulinemijom i hiperandrogenizmom.
4. Kortizol
Stres može biti okidač za hormonsku neravnotežu te može doći do povećane proizvodnje kortizola, hormona stresa. Povišene razine kortizola mogu utjecati na proizvodnju sebuma, povećati upalu i smanjiti sposobnost zacjeljivanja kože, potencijalno pogoršavajući akne.
Možemo li si pomoći prirodnim putem?
S obzirom da je za nastanak akni uvelike zaslužan hormonalni disbalans, kao sredstvo borbe protiv akni mogli bi se koristiti alternativni pripravci koji će utjecati na balansiranje hormona. Jedna takva biljka je i maca, koju domorodačko peruansko stanovništvo već stoljećima tradicionalno koristi za balansiranje hormona. Razlikujemo crvenu, crnu i žutu macu. Ova peruanska biljka za razliku od npr. soje, ne sadrži biljne hormone (fitoestrogene).
Prema nekim autorima, maca djeluje na drugačiji način kod većine žena nego fitoestrogenske biljke ili hormonska nadomjesna terapija. Ona zapravo doprinosi optimalnom funkcioniranju hipotalamusa i hipofize, čime se poboljšava rad svih endokrinih žlijezda. Na taj način doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava te bi svojim balansirajućim djelovanjem mogla pomoći kod akni koje su uzrokovane hormonalnim disbalansom.
Maca svoje pozitivno djelovanje na zdravlje duguje različitim skupinama biološki aktivnih spojeva, a neki od njih su macamidi i macaeni (spojevi specifični za macu), alkaloidi, fitosteroli, antocijanidini te vitamini i minerali. Obiluje i složenim ugljikohidratom škrobom, stoga ju je radi bolje probavljivosti i organoleptike potrebno termički obraditi.
Bioandina Maca – prirodno rješenje
Bioandina Maca se podvrgava procesu želatinizacije kojom se pomoću visoke temperature i tlaka potiče želatinizacija škroba. Želatinizacijom se povećava broj sekundarnih metabolita mace, pa zato takvu macu zovemo „aktiviranom“. Bioandina je jedina na hrvatskom tržištu koja nudi želatiniziranu, termički obrađenu macu.
Bioandina CRVENA MACA kompleks kapsule sadrže ekstrakt aktiviranog korijena crvene mace s dodatkom vitamina B6 i B12 koji u preporučenoj dnevnoj dozi odgovara dozi od 6000 mg praha sirove mace. Crvena maca doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava, a vitamini B6 i B12 koji također utječu na regulaciju hormonske aktivnosti su važni i za normalnu psihološku funkciju, normalnu funkciju živčanog i imunološkog sustava, ali i za smanjenje umora i iscrpljenosti.
Osim što bi se crvena maca mogla koristiti kod upalnih hormonalnih akni, često se koristi i kod sljedećih stanja:
- Hormonalni disbalans
- Menopauza, perimenopauza, postmenopauza
- Dominacija estrogena
- Akutni PMS
- Opći umor, stres
Autorica: Amanda Gaši, mag. nutr.
Povezano: Vitamin C – saveznik ljepote naše kože
Literatura:
Bagatin, E., Freitas, T.H.P., Rivitti-Machado, M.C., Machado, M.C.R., Ribeiro, B.M., Nunes, S., Rocha, M.A.D.D. (2019). Adult female acne: a guide to clinical practice. Anais brasileiros de dermatologia. 94(1). 62–75.
Branisteanu, D.E., Toader, M.P., Porumb, E.A., Serban, I.L., Pinzariu, A.C., Branisteanu, C.I., Vicovan, A., Dimitriu, A., Fartusnic, I.A., Boda, D., Branisteanu, D.C., Brihan, I., Nicolescu, A.C. (2022). Adult female acne: Clinical and therapeutic particularities (Review). Experimental and therapeutic medicine. 23(2). 151..
Chiu, A., Chon, S. Y., Kimball, A. B. (2003). The response of skin disease to stress: changes in the severity of acne vulgaris as affected by examination stress. Archives of dermatology. 139(7). 897–900.
Ju, Q., Tao, T., Hu, T., Karadağ, A.S., Al-Khuzaei, S., Chen, W. (2017). Sex hormones and acne. Clinics in dermatology. 35(2). 130–137.
Makrantonaki, E., Zouboulis, C. C. (2009). Androgens and ageing of the skin. Current opinion in endocrinology, diabetes, and obesity. 16(3). 240–245.
Meissner, H. O., Mscisz, A., Reich-Bilinska, H., Mrozikiewicz, P., Bobkiewicz-Kozlowska, T., Kedzia, B., Lowicka, A., Barchia, I. (2006). Hormone-Balancing Effect of Pre-Gelatinized Organic Maca (Lepidium peruvianum Chacon): (III) Clinical responses of early-postmenopausal women to Maca in double blind, randomized, Placebo-controlled, crossover configuration, outpatient study. International journal of biomedical science. 2(4). 375–394
Thiboutot D. (2004). Regulation of human sebaceous glands. The Journal of investigative dermatology. 123(1). 1–12.