Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), donosi popis petnaest najtoksičnijih i najštetnijih tvari i supstanci na temelju smrti od predoziranja, odnosno negativnih učinaka na naše zdravlje i rizika od ovisnosti. Kao nekoga tko se bavi ljudskom psihom i dušom, ovaj me podatak zaintrigirao i potaknuo da se malo dublje pozabavim ovom temom i skrenem ljudima pozornost na to koliko štete nanose sami sebi konzumirajući različite kemijske supstance, opijate, ”podizače raspoloženja”, ali i lijekove koji dugoročno ostavljaju itekakve posljedice na zdravlje, mentalno stanje i stanje duha. Osim što nanose štetu našem tijelu, negativno utječu i na zdravlje i dobrobit našeg mozga. U nastavku saznajte kako nesvjesno zagađujete i ubijate svoj mozak.
#1 Alkohol
Rekorder je svakako mnogima omiljeni stimulans – alkohol. Jeste li znali da svake godine prekomjerna konzumacija alkohola ubije preko 140.000 Amerikanaca? Alkohol negativno utječe na fizičko zdravlje, a Američko društvo za borbu protiv raka ga naziva jednim od najvažnijih čimbenika rizika koji se mogu spriječiti za nastanak raka. Pijenje također doprinosi problemima mentalnog zdravlja, dovodi do ovisnosti i treći je vodeći uzrok smrti koji se može spriječiti. Što se tiče njegova negativna učinka na mozak, znanstvenici su dokazali da on definitivno smanjuje volumen mozga, smanjuje protok krvi, uzrokuje atrofiju hipokampusa (glavnog memorijskog centra), smanjuje rast novih moždanih stanica i naravno povećava rizik od demencije. A sve to ne želite, zar ne?
#2 Fentanil
To je opioid i smatra se da je 100x jači od morfija, može izazvati osjećaj euforije. Lijek za ublažavanje boli, fentanil, koji se nabavlja putem recepta, prema tvrdnjama stručnjaka, može biti 100 puta jači od morfija. Može se apsorbirati preko kože i količina od tri zrna pijeska može biti smrtonosna. Njegova jačina čini čuda ublažujući bolove kod pacijenata s dijagnozom raka kojima su obično bili prepisivani flasteri ili pastile. Ali ilegalna verzija droge preplavila je zajednice širom Amerike i povremeni korisnici pronalaze da njihove fentanil pilule i prah djeluju snažno omamljujuće, te se lako njima predozirati. A mogu prouzročiti i smrt. Nije potrebno dodatno naglašavati njegov razoran učinak na mozak.
#3 Heroin
Sve droge oštećuju rad mozga, ali iz perspektive neuroznanstvenika, heroin je jedna od najgorih tvari za vaš mozak. Na SPECT skenovima, mozak ovisnika na heroinu izgleda doslovce poput švicarskog sira, s rupama posvuda što ukazuje na nisku aktivnost mozga. Istraživanja pokazuju da dugotrajna uporaba heroina uzrokuje strukturne promjene, uključujući smanjeni volumen sive tvari u frontalnim režnjevima. Nadalje, opijati poput heroina mogu izazvati privremene ili trajne promjene u mozgu i promijeniti kemiju mozga, što može dovesti do promjena raspoloženja, teške depresije, tjeskobe, razdražljivosti, agresivnosti, poremećaja spavanja i zbunjenosti, među ostalim problemima.
#4 Hidrokodon
Ovo je također jedan od opioida, koji se obično koristi za liječenje kronične boli dovoljno jake da zahtijeva svakodnevno, cjelodnevno, dugotrajno liječenje. Kao i drugi opioidni lijekovi, proizvodi negativne učinke na mozak.
Povezano: Sami svoj najgori neprijatelj – uz samosabotažu prije ili kasnije dolaze i oboljenja
#5 Metadon
Metadon je sintetička droga koja se koristi za smanjenje bolova, prije svega u supstitucijskoj terapiji heroinskih ovisnika. Metadonom se ne liječi narkomanija, već se putem tzv. supstitucijske metadonske terapije otklanjaju znaci apstinencijske krize. Naravno da ima štetne posljedice na mozak konzumenata. Studije pokazuju da može utjecati na živčane stanice i uzrokovati promjene u regijama mozga povezane s učenjem i pamćenjem, kao i sustavom nagrađivanja.
#6 Morfij
Koristi se za liječenje jakih bolova uglavnom u bolesnika u terminalnoj fazi karcinoma koji trpe nesnosne bolove, a pod nazivom Roxanol i za liječenje teške, kronične boli. U mozgu djeluje na promjenu osjećaja vašeg tijela i reagiranja na bol. Ima dalekosežne posljedice na oštećenje mozga. Rezultati istraživanja su pokazali značajno povećanje ili smanjenje volumena sive tvari te igra ključnu ulogu pri pamćenju, razmišljanju, jeziku i svijesti. Druga istraživanja pokazuju da morfij smanjuje neuroplastičnost, mijenja sinaptičku komunikaciju i utječe na neurotransmiter dopamin. Dugotrajna uporaba morfija povezana je s tjeskobom, depresijom i problemima s pamćenjem.
#7 Oksikodon
Lijek protiv bolova koji se izdaje na recept. U Hrvatskoj pod imenom Naloxon – analgetik s produljenim djelovanjem koji također može izazvati jaku ovisnost. Oko 25% ljudi s kroničnom boli kojima je propisan lijek na bazi oksikodona zlorabe ga, a otprilike 5-10% razvije ovisnost. Studija na životinjama iz 2020. pokazala je da ovisnost o oksikodonu dovodi do trajnih promjena u mozgu. Konkretno, trajne promjene uočene su u središnjoj jezgri amigdale i utjecale su na prijenos glavnog neuroprijenosnika u mozgu aminokiseline GABA. Poremećaj u izlučivanju ove aminokiseline povezan je s nizom neuroloških bolesti kao i s epilepsijom. Značajno je da je kod alkoholičara povećano lučenje GABE.
#8 Kokain
Kokain uzrokuje strukturne promjene mozga koje utječu na kognitivne funkcije (mišljenje, pamćenje, opažanje, prosudba). Štetne promjene u mozgu uključuju smanjenje gustoće sive tvari, što je u korelaciji sa smanjenom kognitivnom funkcijom. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su ga uzimali imali problema s pamćenjem, učenjem, planiranjem, kognitivnom fleksibilnošću i donošenjem odluka.
#9 Metamfetamin
Naznačen je kao sastavni dio ukupnog programa liječenja poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) koji obično uključuje i druge mjere korekcije (psihološke, obrazovne, socijalne) za stabilizacijski učinak kod djece starije od 6 godina. Poznat je pod imenom Desoxyin. Smanjuje funkciju mozga i uzrokuju niz problema, uključujući gubitak pamćenja, promjene raspoloženja, depresiju, tjeskobu, paranoju, zabludu i trajno psihičko oštećenje. Oštećenje pamćenja može biti toliko dramatično da primjerice tinejdžeri koji su sve brojniji po zlouporabi ovih supstanci, mogu imati simptome koji se tipično vide kod ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest. Oštećuju mozak a istraživanja pokazuju da dugotrajna upotreba uzrokuje smrt moždanih stanica, oštećuje krvno-moždanu barijeru, mijenja otpuštanje dopamina i serotonina i ponovno usklađuje sustav nagrađivanja mozga.
#10 Alprazolam (Xanax)
Ovaj je lijek indiciran za kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti. Kao i drugi benzodiazepini, alprazolam (Xanax) – potiskuje aktivnost mozga, a znanstvenici upozoravaju da SPECT skeniranje pokazuje da može mozgu dati toksičan izgled. Također je utvrđeno da dugotrajna uporaba povećava rizik od razvoja demencije. Eto, toliko o tome kako ”lijekovi” dugoročno utječu na mozak ako se zloupotrebljavaju i koriste na duže vrijeme. Nažalost mnogi su ljudi godinama na ovim lijekovima. To vam je ono, što te ne uništi, sprži ti mozak.
#11 Diazepam (Valium)
Još jedan ‘’lijek’’ u grupi anksiolitika tj. iz grupe benzodiazepina, koji se često propisuje za anksioznost. Broj smrtnih slučajeva od predoziranja ovim lijekovima dosegnuo je u velike razmjere krajem 2020., prema Nacionalnom institutu za zlouporabu droga jer se broj izdanih recepata za benzodiazepine povećao za 67%. Studije snimanja scintigrafije mozga pokazuju da ti lijekovi smanjuju aktivnost mozga te da dugoročno korištenje ovih lijekova povećava vjerojatnost razvoja demencije za više od 50%. Ne moram posebno naglašavati opasnost od ovisnosti i koliko se teško ”skinuti” kada se navežete na neki opijat/lijek.
#12 Nikotin
Pušenje je i dalje vodeći uzrok smrti koji se može spriječiti, prema CDC-u. Pušenje ili uzimanje nikotina sužava dotok krvi u mozak, što smanjuje dotok kisika u mozak i smanjuje rad mozga. Znate li tko popuši gotovo 40% svih cigareta? Prema CDC-u, to su osobe sa psihijatrijskim problemima ili ovisnostima. Istraživanja pokazuju da su oko 80% osoba sa shizofrenijom pušači. Sve znamo samo je uvijek dobro podsjetiti se toksičnosti nikotina i ništa manje štetnijih tzv. e-cigara.
#13 Sintetski kanabinoidi (K2 ili Spice)
Nažalost, sve je veća upotreba među mladima koji nisu svjesni kakve štetne posljedice ove supstance nose sa sobom. Sintetski kanabinoidi su uključeni u grupu lijekova pod nazivom “nove psihoaktivne supstance”. Ove supstance imaju status novih nekontroliranih psihoaktivnih materija (“legal highs” proizvoda) čiji je cilj da kopiraju efekte ilegalnih droga. Postoje različite biljne mješavine s dodatkom sintetskih kanabinoida, poznate pod brendiranim imenom “Spice”(Začin) i “K2”. Veliki marketing, pristupačna cijena i vjerovanje da su sintetski kanabinoidni proizvodi kao navodno “prirodni” i samim tim bezopasni(!), definitivno su doprinijeli njihovoj ogromnoj uporabi među mladom populacijom. Proizvode se u laboratorijima te imaju jači učinak na mozak od marihuane. Sintetski kanabinoidi stimuliraju receptore u mozgu koncentrirane u limbičkom sustavu (hipotalamus, bazalni gangliji i hipokampus) što je loše jer pretjerana stimulacija može narušiti izvršnu funkciju (npr. u donošenju odluka), kognitivnu fleksibilnost i pamćenje te iskriviti vrijeme. Korištenje ovih supstance također može izazvati psihozu, anksioznost, paniku i paranoju.
#14 MDMA
Poznat pod nazivom ”Ecstasy” također je sintetička droga koja spada u tzv. psihostimulatore. Vrlo su popularni među mladima zbog relativno niske cijene i lako se nabavlja. Naravno da je sasvim netočno mišljenje kako je ecstasy stimulator ”dobrog raspoloženja” koji nije opasan. Dapače, MDMA potiče otpuštanje kemikalija serotonina koji je zadužen za naše dobro raspoloženje. Međutim, nakon kratkog porasta, razina serotonina pada pa se konzument osjeća još gore. Korisnici MDMA-a izvještavaju o depresiji, problemima s pamćenjem, tjeskobi, paranoji, zbunjenosti i problemima s pažnjom. Istraživanja pokazuju da je njegova dugotrajna uporaba povezana s moždanim promjenama u područjima koja su uključena u kontrolu impulsa i pažnje, radnu memoriju i obradu vizualnih informacija.
#15 Ketamin
Razvijen prije više od 50 godina, ketamin, koji se naziva i “Special K”, je anestetik koji ublažava bol. Ima halucinogene učinke, što dovodi ljude do disocijacije, tj. stanja osobe da se osjeća odvojeno od svog tijela. Inače je poznata kao droga za ”rekreativne zabave”. Lijekovi na bazi ketamina koriste se za liječenje teške kliničke depresije. Američke studije su pokazale da ketamin može smanjiti namjere za suicidom kod pacijenata s kroničnim suicidalnim mislima. Američka agencija za granu i lijekove dala je zeleno svijetlo za njegovu promjenu u formi nazalnog spreja 2019.g.
Ako želite biti uspješni i sretni, pazite što unosite u sebe
Naša sposobnost da razmišljamo, kreiramo, sjećamo se, komuniciramo, rješavamo probleme i donosimo ključne odluke ono je što stvara razliku između uspjeha i neuspjeha. Želite li uspjeha na akademskom ili poslovnom planu, ulažite u svoj najvažniji resurs a to je vaš mozak. Danas vam možda još i služi, a što će biti kroz par godina s ovakvim nezdravim stilom života?
Povezano: Doznajte jeste li ispali iz ravnoteže i prepoznajte poruke koje vam šalje vaše tijelo
www.focusin-holisticlifestyle.com